Zimsko računanje vremena u 2025. godini započinje u noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra, kada će se kazaljke pomaknuti jedan sat unazad – s tri na dva sata ujutro. Time se završava razdoblje ljetnog računanja vremena i službeno prelazi na zimski režim.
Ova promjena, koja tradicionalno donosi više dnevne svjetlosti u jutarnjim satima, a raniji mrak popodne, ove godine će se dogoditi najranije u posljednjih jedanaest godina. Posljednji put sat smo pomerali na isti datum 2014. godine.
Praksa pomjeranja sata nije novijeg datuma, potiče još iz Prvog svjetskog rata. Prve su je uvele Njemačka i Austrougarska, s ciljem uštede energije. Nakon toga, praksa je više puta ukidana i ponovo uvodđna na području bivše Jugoslavije, da bi se konačno ustalila 1983. godine. Uvođenjem jedinstvenih propisa na nivou Evropske unije 1996. godine, cijeli je proces standardizovan, pa sve članice Unije, prelaze na ljetno vrijeme posljednje sedmice u martu, a vraćaju se na zimsko posljednje sedmice u oktobru. Osnovna ideja bila je usklađivanje saobraćaja, komunikacija i poslovanja unutar rastućeg jedinstvenog tržišta.
Uprkos dugoj tradiciji, nezadovoljstvo pomjeranjem sata dostiglo je vrhunac 2018. godine, kada je Evropska komisija sprovela javnu anketu u kojoj je učestvovalo čak 4,6 miliona građana EU. Rezultati su pokazali da se čak 84 posto ispitanika izjasnilo za ukidanje ove prakse. Evropski parlament je 2019. godine izglasao da se sezonsko pomjeranje sata ukine, uz plan da posljednja promjena bude 2021. godine. Međutim, tada je sve stalo. Zemlje članice nisu uspele da se usaglase oko ključnog pitanja: da li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Dok su neke zemlje poput Francuske i Poljske bile sklone trajnom ljetnom vremenu, druge, kao što su Finska i Nizozemska, preferirale su zimsko.
Zbog izostanka dogovora i kasnijih globalnih kriza poput pandemije, odluka o ukidanju pomjeranja sata gurnuta je u drugi plan i stavljena “na čekanje do daljnjeg”. Prema trenutno važećim direktivama EU, praksa će se nastaviti najmanje do 2026. godine.
Postoji nada da bi se pitanje moglo ponovo otvoriti tokom poljskog predsjedavanja Vijećem EU 2025. godine, ali do tada građani Bosne i Hercegovine mogu biti sigurni da će i dalje dva puta godišnje namještati svoje satove. Dok se ne postigne konačan dogovor na nivou Unije, ritual “izgubljenog” sata u proljeće i “dobijenog” sata u jesen ostaje neizbježan dio svakodnevice.
Dok Evropska unija odugovlači, mnoge države širom svijeta odavno su odustale od ove prakse. Rusija je 2014. godine trajno prešla na zimsko vrijeme, dok je Turska dvije godine kasnije odlučila da ostane na ljetnom. Izvan Evrope, zemlje poput Kine, Indije i Japana davno su ukinule pomjeranje sata. Slične odluke donijele su i Brazil, Meksiko (uz izuzetak pograničnih područja sa SAD-om), Argentina, Urugvaj, kao i Iran, Jordan, Sirija i Azerbejdžan. Čak i unutar Evrope postoje izuzeci: Island i Bjelorusija ne pomjeraju kazaljke, dok u Australiji neke savezne države primejnjuju ljetno vrijeme, a druge ne. Ovaj globalni trend napuštanja sezonskog pomjeranja sata stavlja dodatni pritisak na Evropsku uniju da konačno donese odluku i okonča praksu koju mnogi stručnjaci i građani smatraju prevaziđenom.
