Mladi koji izlaze iz sistema javne brige zaslužuju sistemsku podršku i stvarne šanse za dostojanstven život, i u pravo s tim ciljem, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kanotna (HNK) predstavilo je u utorak u Mostaru, u saradnji s organizacijom Catholic Relief Services (CRS), Prijedlog programa mjera podrške mladima u procesu osamostaljenja.
Riječ je o prvom koraku prema usvajanju sveobuhvatnog programa na nivou Vlade HNK-a, koji će mladima bez roditeljske zaštite omogućiti kvalitetniji prijelaz u samostalan život, uz podršku svih relevantnih institucija.
Prema dostupnim podacima, u Federaciji BiH trenutno oko 900 djece boravi u alternativnoj brizi, dok godišnje sistem napusti njih 50. Na području HNK-a, u 2023. godini evidentirano je 95 djece i mladih u javnoj brizi, a dvoje njih bi se trebalo osamostaliti tokom 2025. godine.
Program mjera razvijen je u okviru projekta KORAK (Kreiranje odgovarajućih rješenja za aktivnu podršku mladima iz brige), u saradnji s CRS-om, centrima za socijalni rad, Dječjim domom Mostar, Majčinim selom iz Međugorja, Obiteljskim centrom „Ivan Pavao II“, te udruženjem „Our Kids“.
Dženana Mekić, iz CRS-a i projekt menadžerica projekta ”Korak” pojasnila je kako je cilj osigurati da mladi ni nakon navršene 18. godine ne budu prepušteni sami sebi, već da im se pruži prilika za stanovanje, obrazovanje i zapošljavanje kroz strukturiranu podršku.
“Ovaj dokument rezultat je višegodišnjeg rada na uspostavljanju sistemske, a ne ad hoc pomoći mladima koji izlaze iz brige. Program uključuje četiri ključna segmenta: pripremu za izlazak, stambenu podršku, zapošljavanje i kontinuiranu pomoć – kazala je Mekić, naglasivši da se proces odvija paralelno u deset kantona FBiH. Navela je kako je jedino Unsko-sanski kanton do sada već uputio program mjera u proceduru za usvajanje dok je u ostalim kantonima u fazi razrada ili predstavljanje dokumenata.
Pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Alma Kozo istakla je kako Ministarstvo već godinama sarađuje s CRS-om, a da su istraživanja iz 2023. i 2024. godine bila presudna za oblikovanje mjera koje su utemeljene na stvarnim potrebama korisnika.
“Novi kantonalni Zakon o socijalnoj zaštiti, koji je stupio na snagu 1. februara ove godine, oslanja se na predloženi program. Cilj je smanjiti stigmatizaciju i omogućiti mladima prirodniji prijelaz u nezavisnost”, poručila je, među ostalim, Kozo.
Istakla je i da je predviđena novčana naknada za studente, kao i individualni planovi podrške koje izrađuju stručnjaci u saradnji s korisnicima. Trenutno se oko 30 mladih nalazi u sistemu javne zaštite na području HNK-a.
Poseban doprinos u izradi Programa dalo je i udruženje „Juventus“, sastavljeno od mladih koji su prošli kroz sistem. Saud Haljković iz Udruženja poručio je kako se lično osamostalio zahvaljujući vlastitom trudu i učenju osnovnih životnih vještina, ali da mnogi mladi nemaju tu sreću.
“Ranije su se često događali slučajevi da mladi s 18 godina ostanu bez ikakve podrške, pa čak i završe na ulici. Danas se traže rješenja, ali još uvijek nema pravog sistemskog odgovora”, upozorio je Haljković.
Dodao je da je važno institucionalno prepoznati potrebe mladih i omogućiti im sigurniji početak samostalnog života.
“Zato smo danas ovdje, da podignemo cijeli proces na višu nivo i potaknemo konkretno djelovanje vlasti”, zaključio je.
(Fena)
