U Mostaru je jučer izmjerena najviša temperatura u Europi, no s ovim rekordom dolaze i brojne opasnosti za zdravlje.
Velike vrućine teško podnose ne samo kronični bolesnici i starije osobe, već predstavljaju velik napor i za organizam mladih, zdravih ljudi. Toplotni udar je stanje opasno po život koje nastaje zbog dugotrajne, prekomjerne izloženosti toplini pri čemu se osoba ne može dovoljno znojiti da snizi tjelesnu temperaturu, kaže za Bljesak.info voditeljica Službe Hitne medicinske pomoći Kristina Šimović.
”Ovakvo stanje se brzo razvija i zahtijeva intenzivno liječenje. Ako je osoba dehidrirana i ne može se dovoljno znojiti da rashladi tijelo, tjelesna temperatura se može povisiti na opasno visok nivo dovodeći do toplotnog udara. Stoga je iznimno važno uzimati što više tečnosti kad su vani velike vrućine. Toplotni udar je hitno stanje i treba odmah poduzeti mjere za spašavanje života”, kaže doktorica.
Osobu koju se ne može brzo prebaciti u bolnicu, savjetuje, treba omotati u vlažnu posteljinu ili odjeću, uroniti u jezero, potok ili čak hladiti ledom dok se čeka na transport. U bolnici se stalno kontroliše tjelesna temperatura da se izbjegne pothlađivanje.
”Bolesniku se mogu dati intravenski lijekovi kako bi se suzbili grčevi. Nakon teškog toplotnog udara savjetuje se ležanje u krevetu nekoliko dana. Tjelesna temperatura može sedmicama nenormalno rasti i padati”, kaže dr. Šimović. Hronični bolesnici, starije osobe i mala djeca trebaju posebno biti na oprezu i poduzeti sve mjere predostrožnosti kako bi izbjegli sve neželjene posljedice koje ovakve temperature nose.
Saznajem.ba/Bljesak.info
