Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ obilježava dan vlastitog osnivanja, 20. februar, kao i Međunarodni dan maternjeg jezika, 21. februar.
Tim povodom je aktuelni predsjednik Sanjin Kodrić podsjetio danas na pres-konferenciji na 20. februar 1903. godine, kada je osnovano društvo „Gajret“ kao prethodnica i pravna preteča „Preporodu“, te na osnivanje društva „Narodna uzdanica“ 1924. godine, drugog pravnog preteče. Spajanjem ta dva subjekta 1945. je nastalo Kulturno društvo muslimana „Preporod“.
To će biti okosnica bošnjačke kulturne i društvene elite novog doba i postat će najprogesivnija snaga među Bošnjacima svog vremena sve do 1949., kada su tadašnje vlasti zabranile rad „Preporodu“, kao i asocijacijama kulture drugih bosanskohercegovačkih naroda, „Napretku“, „Prosvjeti“ i La Benevolenciji.
Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, 21. februara, na današanjoj pres-konferenciji je Almedina Čengić iz Upravnog odbora „Preporoda“ kazala da je jezik neodvojiv dio kulturne tradicije jednog naroda.
Upozorila je na bitan problem u vremenu savremenih komunikacija – stavljanje maternjeg jezika u drugi plan, a posebno jezika malih naroda, te na teškoće tzv. dvojezičnosti posebno kod djece bh. porijekla u dijaspori.
Vrlo je teško očuvati maternji jezik male sredine kao što je Bosna i Hercegovina, kazala je Čengić podsjetivši na riječi Maka Dizdara da je poeziju uglavnom stvarao na jeziku kojim su govorile njegova majka i nana i da su ‘tma’ i ‘tmuša’, primjerice, pojmovi koji ne dolaze iz nerazumljivih fraza već, kao i brojni drugi, mogu objasniti i emotivno stanje. ‘Tmuša’ jeste vrijeme, ali ‘teško vrijeme’, rekla je u prilog tvrdnji o tim jezičkim nijansama.
Saff.ba&Saynajem.ba
