Pandemija je izazvala inflaciju i skok cijena gotovo svih prehrambenih proizvoda, robe i usluga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako se tržište oporavlja, u narednom razdoblju očekuje se lančano povećanje cijena. Analize ukazuju da će najveća inflacija biti u naredne dvije godine, prenosi BHRT. Inflacija je i u proteklih godinu dana jasno vidljiva u BiH, a skok cijena nije ublažila ni Odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. U udruženjima za zaštitu prava potrošača kažu kako se udar na džep građana tek očekuje u valu novih poskupljenja, prije svega brašna. „Ako promatramo prosječnu sindikalnu potrošačku korpu i najnižu platu ne možemo reći da plaće prate tihi rast cijena, posebno ako sad imamo u najavi poskupljenje brašna, a ulje je samo poskupilo 90 posto“, govori Dušan Srdić, ispred Udruženja za zaštitu prava potrošača “Reakcija“ iz Banja Luke.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Analitičari smatraju da nema posebnih mjera koje se mogu donijeti i koje mogu utjecati na ublažavanje negativnih efekata inflacije. Jedina efikasna mjera je povećanje plata. „Mislim da će država jako teško donijeti neke mjere da se inflacija uspori. I mislim da neće moći ništa značajno,možda jedino mjere ograničavanja marži na neke proizvode,ali skok cijena i poskupljenja neće se moći zaustaviti“, govori ekonomista Predrag Duduković. Istog mišljenja su i poslodavci. Godinama predlažu smanjenje stope doprinosa na plate i olakšice u poreznoj politici.
„ Da se smanje različita porezna opterećenja, da se smanje porezi i doprinosi i da se taj dio prelije u plate ili da se izravno povećaju plate od strane poslodavaca“, govori Saša Trivić, predsjednik Unije udruga poslodavaca RS. Inflaciju će u konačnici najviše osjetiti građani, posebno oni u stanju socijalne potrebe i penzioneri. Prema mišljenju analitičara, inflacija će na kraju najviše uticati na entitetske budžete jer kompletan rast cijena vodi rastu prihoda u budžet. Tako, primjera radi, u ovoj godini u RS prihodi su viši od planiranih za 195 miliona u odnosu na prošlu godinu, dok je osjetan i rast indirektnih prihoda, koji su za oko 15 posto veći nego 2020. godine.
Saznajem.ba/Bljesak.info