U prvih šest mjeseci ove godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je više od 85.000 ljudi, a među njima najviše kvalificiranih radnika, kazao je Feni Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH), ocijenivši da su građani primorani odlaziti u inostranstvo kako bi zaradili dovoljno novca za normalan život s obzirom na to da čak oko 70 posto radnika u zemlji prima platu manju od 650 maraka.
Navodi kako se kao država već godinama suočavamo s masovnim iseljavanjem stanovnika u potrazi za sigurnijom i boljom sadašnjošću i budućnošću. ”Iz SSSBiH uporno ukazujemo na taj problem i sve negativne posljedice koje će taj trend imati u budućnosti. Međutim, ono što posebno zabrinjava je da među onima koji odlaze sve više ima kvalificiranih radnika, ljudi koji iza sebe imaju 10 ili više godina radnog iskustva. Dakle, riječ je o iskusnim radnicima i njihov odlazak predstavlja veliki udar za svakog poslodavca, a samim tim i za ekonomiju u cijelosti”, naglašava Šatorović.
Prijeti još masovniji odlazak
Smatra kako će se u narednom razdoblju, ako se hitno ne poduzmu neke mjere od strane nadležnih i ne promijeni odnos poslodavaca prema radnicima, bilježiti još masovniji odlazak radnika iz BiH. Upozorava kako se neke oblasti u privredi već suočavaju s nedostatkom kvalificirane radne snage. Taj negativni trend će se, ističe Šatorović, sasvim izvjesno, proširiti i na preostale grane privrede. ”Radnici su primorani odlaziti u inostranstvo kako bi zaradili dovoljno novca za normalan, prosječan život. Nelogično je očekivati da ljudi ostaju raditi za 500-600 maraka dok za isti taj posao u nekoj od zemalja zapadne Europe mogu zaraditi tri ili četiri puta veći iznos”, kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH i ističe kako poslodavci, ako žele zadržati radnike, moraju biti spremni adekvatno platiti njihov rad, znanje i zalaganje. Prema podacima s kojima Sindikat raspolaže, oko 70 posto radnika u BiH prima platu do 650 maraka što je, kako navodi, znatno ispod iznosa prosječne plate koja se posljednjih mjeseci kreće oko 990 maraka. Nažalost, dodaje, surova je istina da građani BiH, tj. najveći broj njih već mjesecima, ako ne i godinama ne živi, već preživljava. ”Nakon što plate sve račune koje imaju, ljudima ostaje minimalno novca za kupovinu najosnovnijih prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština. Ljudi su primorani štedjeti na hrani pa se hrane nezdravo, kupuju ono što je najjeftinije, ne gledajući o kakvoj se kvaliteti radi, a u minimalnim količinama kupuju meso, voće i povrće. Situacija je još dodatno teža za one koji, nažalost, moraju kupovati lijekove, a da ne govorimo o ponižavajućem položaju naših penzionera”, kaže Šatorović.
Dužničko ropstvo
Pritom upozorava kako su građani primorani zaduživati se kako bi osigurali najosnovnije stvari za život čime se dovode u dužničko ropstvo prema bankama, mikrokreditnim organizacijama ili u najgorem slučaju, kamatarima. Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u Federaciji BiH su za godinu porasle 5,4 posto, a došlo je do minimalnog rasta prosječne plate. Ono što treba posebno naglasiti jest da su značajno povećane cijene prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština, a zabilježen je i rast troškova stanovanja, prijevoza i usluga. To je ono što direktno utječe na svakodnevnicu građana jer se najviše sredstava na mjesečnoj razini izdvaja upravo za te troškove, ocjenjuje Šatorović. Sindikalna potrošačka korpa, koju redovno objavljuje Savez samostalnih sindikata BiH, iz mjeseca u mjesec tokom 2021. godine je koštala oko i iznad 2.000 maraka, dok je prosječna plaća pokrivala 44-49 posto minimalnih troškova života četveročlane obitelji u Federaciji BiH. ”Nažalost, najveći broj radnika, njih oko 70 posto prima platu koja je ispod iznosa prosječne plate, tako da je odnos između onoga što radnik primi kao platu i onoga što su minimalni troškovi života još negativniji”, ustvrdio je.
Minimalna plata
Podsjetio je kako je zahtjev Saveza samostalnih sindikata BiH da minimalna plata u Federaciji BiH bude 1.000 maraka, što bi značilo da obitelj u kojoj dvoje zaposlenih prima minimalnu platu može sebi priuštiti pokrivanje osnovnih životnih troškova. Time bi, smatra Šatorović, došlo i do povećanja prosječne plate. Trenutno iznos prosječne plate, tvrdi, nominalno povećavaju plate zaposlenih u financijama, javnim poduzećima i upravi, dok najveći broj radnika prima platu koja je znatno ispod tog iznosa. Na pitanje što Sindikat pouzima kako bi se ovakva situacija promijenila u korist radnika, odgovorio je kako je Savez samostalnih sindikata BiH zaustavio pokušaj da se izmjenama Zakona o radu dodatno pogorša ekonomski položaj radnika. ”Nakon više od godinu dana intenzivnog rada i lobiranja uspjeli smo se izboriti za to da svi klubovi zastupnika u Federalnom parlamentu podrže našu inicijativu da minimalna plata bude 1.000 maraka. Na našu inicijativu Vlada FBiH donijela je Uredbu o ograničavanju rasta marži na osnovne prehrambene proizvode i higijenske potrepštine. Nažalost, ta je odluka pod pritiskom poslodavaca ubrzo revidirana i sada svi zajedno trpimo nekontroliran rast cijena. U nekoliko navrata smo pozvali Vladu FBiH da zaštiti građane od neopravdanog rasta cijena, da usmjeri dodatna novčana sredstva u poljoprivredu i domaću industriju koja se bavi preradom i proizvodnjom hrane i higijenskih proizvoda, a sve s ciljem da im se osigura sigurna i nesmetana proizvodnja, smanje troškovi poslovanja čime bi automatski bilo moguće smanjenje cijena tih proizvoda za naše građane”, zaključio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Saznajem.ba/Bljesak.info
