Adnan Prevljak, IGMAN Konjic: Potpuni restart i modernizacija ključ su opstanka kompanije

Foto: Bloomberg Adria

Industrijski gigant, ali i oslonac cijele jedne zajednice, IGMAN d.d. Konjic kompanija je čije postojanje i opstajanje znači sigurnu egzistenciju za preko 1.300 uposlenika i njihovih porodica.

Kvalitet proizvoda koji izlaze iz ove fabrike koja pripada namjenskoj industriji, prepoznaju najizbirljiviji kupci širom svijeta.

Na čelu ovog sistema više od godinu dana nalazi se Adnan Prevljak. Kao direktor preuzeo je kormilo i odgovornost u izazovnim vremenima globalnih potresa, visokih carina, poremećenih lanaca snabdijevanja i osjetljivih tržišta.

U intervjuu za Poslovne novine govori o tome kako je Igman stabilizovan, kojim putem ide njegova modernizacija i zašto je važno da ova kompanija ostane stub ne samo privrede, nego i sigurnosti Bosne i Hercegovine.

O zatečenom stanju

Više od godinu dana ste na čelu kompanije – najprije kao vršilac dužnosti, a zatim kao generalni direktor. Jeste li zadovoljni stanjem koje ste zatekli i možete li reći da ste zadovoljni svojim postignućima u proteklom periodu?

„Nakon imenovanja, nova uprava Privrednog društva IGMAN d.d. Konjic pristupila je sistemskoj i sveobuhvatnoj analizi cjelokupnog poslovanja, pri čemu je posebna pažnja posvećena organizaciji rada, kadrovskom stanju, postojećim ugovornim obavezama prema kupcima, kao i zatečenim finansijskim obavezama prema bankama i dobavljačima. Paralelno s tim izvršena je identifikacija uskih grla u proizvodnom procesu te su određeni prioriteti za nužne investicije.

Naš primarni cilj bio je stabilizacija poslovanja i uspostava odgovornog i transparentnog upravljanja. Pokrenuli smo mjere racionalizacije troškova kroz redefinisanje dobavljačkih odnosa, fokusirajući se na partnere koji mogu osigurati kvalitetne sirovine po povoljnijim uslovima. Istovremeno, pokrenuti su procesi optimizacije proizvodnje kako bi se povećala efikasnost, smanjili tehnološki zastoji i eliminisali operativni gubici.

Izradili smo i planove za tehničku modernizaciju postrojenja, što je preduslov za podizanje konkurentnosti kompanije, stabilnost u ispunjavanju ugovora i pristup novim tržištima. Prepoznali smo važnost strateškog investiranja u opremu i digitalizaciju procesa, s ciljem dugoročnog održivog rasta i jačanja naše pozicije na tržištu.

Kada se sve sagleda, djelomično sam zadovoljan postignutim, s obzirom na to da smo u vrlo zahtjevnim okolnostima, uz poremećene lance snabdijevanja nekih od ključnih sirovina ipak uspjeli osigurati kontinuitet isporuka i rast poslovanja, u smislu ukupno ostvarenih prihoda u 2024. godini.“

O izazovima

Koji Vam je, kada se osvrnete unatrag, bio najveći izazov?

“Jedan od najvećih izazova bio je – i dalje jeste – kako uspješno rješavati probleme sa nabavkom ključnih sirovina uslijed velike globalne potražnje za njima, izazvanim ratnim sukobima, istovremeno poštujući ugovorene rokove isporuke, uz stalnu potrebu da osiguramo vrhunski kvalitet proizvoda. Kao što sam već rekao, u proteklih godinu dana uspjeli smo identifikovati, a dijelom i realizovati investicije u novu i moderniju opremu, optimizovati neke od procesa kako bismo povećali efikasnost te pokušali dobiti neka nova tržišta. Također, kada govorimo o izazovima, ističem da smo suočeni sa sporim procedurama za ishodovanje potrebnih dozvola za uvoz sirovina i izvoz municije, što nerijetko stvara ozbiljne operativne zastoje.”

O globalnim previranjima

Koji su najveći izazovi s kojima se trenutno suočava namjenska industrija na globalnom nivou? Kako kretanja u industriji utječu na poslovanje kompanije IGMAN? Osjetite li i na koji način globalna tržišna previranja i turbulencije?

“Nemoguće je da nas turbulencije na globalnom tržištu zaobiđu. Osim nesigurnosti na svjetskim tržištima i poremećaja u lancima snabdijevanja, usljed čega su određene sirovine, ključne za našu proizvodnju, postale teško dostupne ili su enormno poskupjele, ozbiljan izazov predstavljaju nove više carine koje uvode Sjedinjene Američke Države, što direktno utječe na konkurentnost naših proizvoda na tom tržištu u odnosu na neke druge proizvođače koji nisu obuhvaćeni visokim carinama. Dodatni problem je slabljenje dolara u odnosu na euro, budući da sa pojedinim zemljama možemo ugovarati poslove isključivo u USD valuti, što generiše negativne kursne razlike.

Brine i najava mogućnosti da domaća namjenska industrija izgubi pravo učešća na tenderima u zemljama EU, što bi za sve domaće kompanije bio ozbiljan udarac.

Sve to traži fleksibilno planiranje i angažman na osvajanju novih tržišta te tehnološku modernizaciju kako bi se održala konkurentnost.”

Foto: BH Info

O budućnosti industrije

Kako vidite budućnost industrije naoružanja u kontekstu, ne samo geopolitičkih promjena, već i novih tehnologija?

“Budućnost namjenske industrije će biti definisana visokospecijalističkim i tehnološki naprednim proizvodima, kao i sve strožijim ekološkim i sigurnosnim standardima. Ko bude želio ići u korak s tržištem morat će ulagati u moderniju opremu, digitalizaciju proizvodnje i automatizaciju procesa. Također, kompanije će morati investirati u održive izvore energije i aktivno raditi na smanjenju karbonskog otiska, kako bi bile konkurentne i usklađene sa novim ekološkim zahtjevima tržišta.”

O kvalitetu i sigurnosti

Sigurnosni standardi iznimno su visoki u kompanijama namjenske industrije. Na koji način pratite i implementirate sigurnosne standarde u proizvodnji i skladištenju municije? Je li previše zahtjevno balansirati između povećanja proizvodnje i održavanja najviših standarda sigurnosti i kvalitete?

“Sigurnost je apsolutni prioritet i u tom segmentu ne pravimo nikakve kompromise. Uz redovna ulaganja u sigurnosnu opremu, sisteme nadzora i konstantan rad na edukaciji uposlenika, implementirali smo najnovije međunarodne standarde sigurnosti, a svaka faza proizvodnje i skladištenja prolazi više kontrolnih tačaka. Dodatna modernizacija pogona i ulaganja u novu opremu omogućit će povećanje sigurnosti u svim proizvodnim procesima. Balansirati između povećanja proizvodnje i održavanja najviših standarda sigurnosti i kvalitete jeste zahtjevno, posebno u okolnostima otežanog snabdijevanja sirovinama i sve specifičnijom potražnjom na svjetskom tržištu. Ključno je da, paralelno s povećanjem obima proivodnje, neprestano unapređujemo kontrolu kvaliteta i sigurnosne procedure. Upravo kroz modernizaciju i digitalizaciju procesa moguće je postići ravnotežu.”

O etičkim dilemama

Industrija u kojoj poslujete nerijetko je pod povećalom javnosti, prvenstveno zbog, uvjetno rečeno, etičkih dilema. Kako se nosite s tim?

„Svjesni smo osjetljivosti sektora i mnogih etičkih dilema. Naši proizvodi su u najvećoj mjeri namijenjeni državnim institucijama za odbrambene svrhe, u skladu s međunarodnim konvencijama i zakonima. Pored toga, poslujemo maksimalno transparentno, poštujući sve regulative i jasno definisane zabrane izvoza u zemlje koje su u ratnim sukobima. Etičko poslovanje je temelj naše politike i dio korporativne kulture.”

O ekologiji i CBAM-u

Nije zanemariva ni kategorija o kojoj se zadnjih desetak godina sve više govori, a to je utjecaj proizvodnje na okoliš. Kako u tome funkcionira Igman?

“IGMAN ozbiljno pristupa zaštiti okoliša. Ulažemo u sisteme za prečišćavanje otpadnih voda, kontrolu emisija i zbrinjavanje otpada u skladu s ekološkim standardima. Također, planiramo investirati u održive izvore energije i projekte koji će smanjiti karbonski otisak kompanije, čime bismo dodatno uskladili poslovanje sa modernim ekološkim standardima i zahtjevima globalnog tržišta.

Svjesni ozbiljnosti nadolazećih propisa i potencijalnog finansijskog opterećenja koje će nastati kroz Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), koji EU uvodi od 1. januara 2026. godine, pripremili smo izradu bazne analize za fotonaponsku elektranu namijenjenu za vlastite potrebe. Aanaliza ima za cilj da procijeni tehničke, ekonomske i regulatorne aspekte prelaska na obnovljive izvore energije, s fokusom na smanjenje ukupne emisije ugljika iz proizvodnog procesa. Time želimo, ne samo smanjiti operativne troškove električne energije, nego i direktno uticati na smanjenje obaveza po osnovu CBAM-a. 

U konačnici, zelenu tranziciju vidimo kao priliku za modernizaciju, energetsku nezavisnost i jačanje konkurentnosti na evropskom tržištu.“

O sajmu naoružanja

Naša zemlja, nedavno smo mogli pročitati u medijima, planira se pridružiti zemljama koje imaju sajam naoružanja i vojne opreme. Šta će to tačno značiti, ne samo za IGMAN, već i za druge kompanije koje se bave sličnom djelatnošću, ali i državu Bosnu i Hercegovinu?

„To je izuzetno značajna inicijativa koju su pokrenule Vlada Federacije BiH i Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH s ciljem privlačenja ozbiljnih poslovnih partnera u BiH, kojima će se na licu mjesta predstaviti domaći kapaciteti i kvalitet naših proizvoda. To bi bila odlična prilika za upoznavanje s kupcima sa tržišta na kojima do sada nismo bili prisutni, a to nam je, s obzirom na carinske barijere u SAD i najavljen otežan pristup tenderima u EU, postao jedan od strateških prioriteta.“

Foto: Radio Sarajevo

O značaju IGMAN-a

Budući da IGMAN zapošljava više od 1.300 radnika, koliki je značaj kompanije za privredu Federacije BiH i šire?

„Trenutno imamo 1.308 zaposlenih i jedan smo od najvećih industrijskih poslodavaca u zemlji. Naš doprinos ekonomiji je višestruk i strateški važan – kako za lokalnu zajednicu, tako i za privredu Federacije BiH, ali i države. Značaj se ogleda u direktnom i indirektnom uticaju na životni standard. Direktno, kroz isplate plata i drugih zakonskih primanja, više od 1.300 domaćinstava oslanja se na IGMAN kao glavni izvor prihoda. Indirektno, mnoge kompanije su u potpunosti ili djelom kao dobavljači ili kooperanti naslonjene na IGMAN-ovu proizvodnju. Saradnja s desecima lokalnih dobavljača, servisera i podugovarača, generiše dodatnu ekonomsku aktivnost i multiplikativne efekte u sektoru usluga, trgovine, transporta i ugostiteljstva.

Dodatno, kao značajan poreski obveznik, IGMAN redovno izmiruje obaveze po osnovu poreza i doprinosa – uključujući i takse i druge fiskalne dažbine, čime direktno doprinosimo punjenju budžeta grada Konjica, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Federacije BiH. Uzimajući u obzir veličinu našeg kolektiva, to znači i stabilan priliv sredstava za javne servise, zdravstvo, obrazovanje i sigurnosne institucije.

Također, IGMAN ima i geostrateški značaj. Kao proizvođač u namjenskoj industriji, kompanija doprinosi jačanju odbrambenog kapaciteta zemlje i izvoznoj bilansi. Najveći dio naših proizvoda ide na strana tržišta, čime ostvarujemo pozitivan uticaj na vanjskotrgovinski bilans zemlje i osiguravamo devizni priliv, što je od izuzetne važnosti za makroekonomsku stabilnost.

Ne manje važno, tu su obuke i zapošljavanja mladih. Ulažemo u kadrovski potencijal budućnosti i sprečavamo odljev radne snage iz BiH. Naša politika zapošljavanja ima važnu socijalnu dimenziju jer kroz sistem internih preraspodjela, prilagođenih radnih mjesta i inkluzivnih mjera omogućavamo radni angažman i onima koji pripadaju ranjivim grupama. Dodatno, treba istaknuti i činjenicu da se prilikom zapošljavanja vodi računa o multietničnosti, a s ciljem poticanja održivog povratka.

U najkraćem, IGMAN nije samo industrijski subjekt – već stub lokalne zajednice i važan faktor ukupnog ekonomskog razvoja države. Upravo iz tog razloga, Uprava ostaje posvećena daljem razvoju, očuvanju radnih mjesta i jačanju poslovne održivosti u interesu svih naših dionika – od radnika, kupaca i dobavljača, do države Bosne i Hercegovine i njenih građana.“

O razlozima za pad dobiti

I za kraj, ali ne najmanje važno jeste pitanje pada dobiti kompanije zadnjih godina. Zbog čega je do toga došlo?

„Dobit kompanije “IGMAN” d.d. Konjic u posljednjih deset godina bilježila je uglavnom opadajući trend, što je rezultat niza međusobno povezanih faktora – od rasta cijena sirovina i energenata na globalnom tržištu, oscilacija u kursnim razlikama i logističkih troškova, do unutrašnjih izazova kao što su tehnička zastarjelost dijela opreme, smanjena produktivnost u pojedinim segmentima proizvodnje i nedovoljno strateško ulaganje u razvoj novih proizvoda.

Finansijski izvještaj za prvih šest mjeseci 2025. pokazuje negativan poslovni rezultat od 19,8 miliona maraka. Najveći dio gubitka je rezultat ugovora iz 2022. godine, čija je realizacija počela 2024. u bitno izmijenjenim tržišnim uslovima. Inflacija i rast ulaznih troškova doveli su do direktnog gubitka od najmanje 12,5 miliona maraka.

Dodatni finansijski pritisak stvorile su negativne kursne razlike zbog pada vrijednosti američkog dolara, koje su nas koštale 5,5 miliona maraka samo u prvih šest mjeseci ove godine.

Već je bilo riječi o zatečenom stanju u fabrici nakon imenovanja na poziciju direktora i uočenoj potrebi za definisanjem jasne razvojne strategije, koja bi osigurala održivost i dugoročni rast kompanije.

Intencija Uprave Društva je da transparentnim i odgovornim pristupom poslu, uz podršku Vlade FBiH, ali i radnika fabrike izvrši potpuni restart poslovanja IGMAN-a, što će u konačnici, siguran sam,  rezultirati pozitivnim poslovnim rezultatima.“

O prekidu lanca snabdijevanja

Moramo spomenuti i nedavna dešavanja vezana za prekinut lanac nabavke baruta, sirovine neophodne za funkcioniranje „IGMAN“ d.d. Konjic? Šta se zapravo desilo i postoje li mehanizmi da se ovakve situacije u budućnosti izbjegnu?

„Zbog obustave isporuke baruta bili smo prinuđeni donijeti odluku da većina uposlenika iskoristi preostali godišnji odmor. Svjesni smo da to nije bila popularna mjera, ali je donesena kako bismo racionalno upravljali troškovima u vanrednim okolnostima. Zahvalni smo radnicima, partnerima i javnosti na razumijevanju, kao i Vladi Federacije BiH i premijeru Nerminu Nikšiću na brzoj reakciji i diplomatskom angažmanu u rješavanju problema. Paralelno radimo na tome da se slične situacije ubuduće izbjegnu – kroz diversifikaciju dobavljača, jačanje saradnje s evropskim i drugim proizvođačima te osiguravanje rezervnih kanala snabdijevanja. Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom i odgovornošću prevazići trenutne prepreke i nastaviti graditi stabilnu budućnost za naše uposlenike, partnere i zajednicu.“

Poslovnenovine.ba

Previous Post

Muftija Dedović za Preporod: „Sultan Selimov mesdžid kod Starog mosta ponovo je u funkciji mesdžida“

Next Post

Gradonačelnik Konjica potpisao ugovore s poljoprivrednicima u okviru EU projekta oporavka od poplava

Related Posts
×

ZAPRATITE NAS!