Ove nedjelje nemojte se iznenaditi ako tokom putovanja prema Evropskoj uniji na graničnom prijelazu s Republikom Hrvatskom primijetite da granični službenici susjedne zemlje od pojedinih vozača uzimaju otiske prstiju, kao i fotografiju lica, piše Večernji list BiH. Nedjelja je upravo označena kao dan kada će s postupnim uvođenjem početi raditi novi informacijski sistem Evropske unije nazvan Entry/Exit System (EES), koji donosi značajne promjene u pogledu podizanja nivoa i brzine obrade podataka, sigurnosti, kao i doprinosa u borbi protiv krađe identiteta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Uredba 2017/2226
Ipak, kako su nedavno za Večernji list potvrdili iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, sistem se ne primjenjuje na državljane Evropske unije, bez obzira na mjesto prebivališta. To znači da se EES neće primjenjivati na hrvatske državljane koji žive u Bosni i Hercegovini ili bilo kojoj drugoj trećoj zemlji, već će oni i dalje prelaziti granicu uz predočenje putne isprave ili lične karte, bez obaveze davanja biometrijskih podataka u okviru ovog sistema. U skladu s članom 2. uredbe (EU) 2017/2226, sistem se, poruka je, ne primjenjuje na državljane Evropske unije, bez obzira na mjesto prebivališta.
Mladen Bužančić, načelnik Sektora za granicu PU splitsko-dalmatinske, ovih je dana za HRT dodatno pojasnio situaciju koja očekuje građane ove nedjelje iz ugla hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini, naglasivši da će se poduzimati aktivnosti s ciljem izbjegavanja gužvi i zastoja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
– Mi ćemo učiniti sve da ljudi, posebno hrvatski državljani i građani EU-a, imaju svoje zasebne trake i da se uzimanje podataka ne odrazi na njihovo vrijeme čekanja – naglasio je Bužančić. To je svakako rješenje koje je na velikom broju graničnih prijelaza i tehnički izvedivo, s obzirom na to da postoji više saobraćajnih traka koje se mogu preraspodijeliti tako da jedna od njih služi samo za državljane Evropske unije. Ipak, već je ranije više puta navedeno kako će sistem s primjenom početi postupno, što je i razumljivo jer je potrebno vrijeme za prilagodbu novim pravilima.
EES je novi informacijski sistem Evropske unije kojim se zamjenjuje dosadašnja praksa “pečatiranja” putnih isprava. Njegovom primjenom automatski će se bilježiti lični podaci, podaci o putnim ispravama te datumi i vremena ulaska ili izlaska državljana trećih zemalja, uključujući i državljane Bosne i Hercegovine.
Prilikom prvog ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno Evropsku uniju, od navedenih osoba prikupljat će se biometrijski podaci – otisci četiri prsta i fotografija lica – uz podatke iz putne isprave. Ti će se podaci pohraniti u sistem i koristiti pri svakom narednom prelasku granice, dok će se kod sljedećih prelazaka utvrđivanje dosjea provoditi usporedbom fotografije lica s postojećim dosjeom u sistemu, što će značajno ubrzati postupak granične kontrole i dodatno povećati nivo sigurnosti.
Drugim riječima, svaki naredni prelazak neće zahtijevati ponovno davanje biometrijskih podataka. Budući da će puna primjena sistema početi tek od aprila, jasno je da ne bi trebao imati negativne posljedice tokom naredne ljetne sezone. Ipak, dio poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini strahuje da bi početak primjene sistema mogao izazvati zastoje i kašnjenja u teretnom saobraćaju.
Uvođenjem ove tehnologije EES će modernizirati upravljanje vanjskim granicama EU-a i postepeno unaprijediti iskustvo putnika prilikom ulaska u šengenski prostor. Unaprijeđene granične provjere, korištenje elektronskih evidencija i biometrijskih podataka povećat će sigurnost. Osim toga, prikupljanje biometrijskih podataka doprinijet će borbi protiv krađe identiteta.
Sistem ETIAS
S druge strane, krajem naredne godine očekuje se još jedna novost na granicama, jer će početi primjena sistema ETIAS, koji će od državljana BiH i drugih zemalja koje su izuzete od viza tražiti potvrdu koja će se plaćati 20 eura, a važiti će tri godine ili do isteka putne isprave korištene u prijavi – zavisno od toga što nastupi prije.
Oba sistema treba posmatrati kroz prizmu nastojanja Evropske unije da ojača svoje granice, poveća nivo sigurnosti, kao i nadzor nad upravljanjem migracijama te spriječi bilo kakvu zloupotrebu identiteta.
Evropa ovime ne diže “zid” prema Bosni i Hercegovini i drugim zemljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima za EU – naprotiv, Bruxelles je svjestan važnosti unapređenja procesa integracija, posebno na jugoistoku Evrope, te nudi ruku saradnje državama, pružajući tehničku i materijalnu pomoć, kao i postepeno povezivanje s tržištem Unije kroz prihvatanje pravne stečevine.
Prvi stub Plana rasta fokusiran je na sedam početnih prioritetnih područja: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima, olakšavanje cestovnog saobraćaja, integraciju i dekarbonizaciju energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište te integraciju u industrijske lance nabavke.
Kao što je vidljivo, značajan dio prioritetnih područja vezan je upravo uz temu saobraćaja i povezivanja s evropskim tržištima, što od partnera svakako traži dodatni napor u provođenju reformi. Uostalom, strateško opredjeljenje svih država jugoistoka Evrope, pa tako i Bosne i Hercegovine, jeste što prije ispuniti preduslove za punopravno članstvo u EU, čime će u potpunosti postati dio evropske sigurnosne arhitekture.
grad-busovaca.com
