Udruženje „Prelac“ uspješno je završilo terenska istraživanja u okviru projekta „Inventarizacija i geografska rasprostranjenost invazivnih biljnih vrsta na području Grada Konjica“, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine. Istraživanja su provedena od lipnja do listopada 2025. godine, a rezultati otkrivaju značajnu prisutnost invazivnih biljnih vrsta na području grada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najraširenije vrste identificirane tijekom istraživanja su Ambrosia artemisiifolia L. – ambrozija i Ailanthus altissima (Mill.) Swingle – pajasen, koje su uvrštene i na popis invazivnih stranih vrsta Europske i mediteranske organizacije za zaštitu biljaka (EPPO). Uz njih, uočene su i vrste poput Erigeron annuus (jednogodišnja hundoljetnica), Erigeron canadensis (kanadska hundoljetnica), Robinia pseudoacacia (bagrem) te Sorghum halepense (piramidalni sirak).
Ove invazivne vrste predstavljaju ozbiljan ekološki i ekonomski problem jer istiskuju autohtone biljke, narušavaju prirodna staništa, smanjuju plodnost tla, a neke, poput ambrozije, uzrokuju i alergijske reakcije kod ljudi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
„Invazivne biljne vrste jedan su od najvećih ekoloških izazova današnjice jer izravno ugrožavaju autohtonu floru, mijenjaju prirodna staništa i izazivaju značajne ekonomske gubitke. Na području Konjica posebno zabrinjava dominacija pajasena i ambrozije, koji brzo koloniziraju rubna i zapuštena područja, čime ugrožavaju prirodnu sukcesiju i regeneraciju vegetacije“, istaknula je prof. dr. sc. Višnja Bukvić, članica ekspertnog tima.
Unatoč ovim pritiscima, istraživanja su pokazala da Konjic i dalje čuva vrijedne ekosustave s brojnim endemičnim i rijetkim vrstama. „Neophodno je što prije započeti proces kontrole i suzbijanja invazivnih stranih biljnih vrsta kako bi se spriječilo njihovo daljnje širenje i sačuvalo prirodno bogatstvo ovog područja“, naglasila je mr. sc. Safija Boškailo.
Na temelju rezultata istraživanja, Udruženje „Prelac“ planira izradu GIS baze podataka koja će olakšati buduće mjere zaštite i održivo upravljanje prostorom. Bukvić dodaje: „Invazivne vrste ne poznaju administrativne granice – njihova kontrola zahtijeva zajednički rad znanstvenih institucija, lokalne zajednice i građana. Samo kontinuirani monitoring, edukacija i terenski rad mogu donijeti konkretne rezultate u njihovom suzbijanju.“
Projekt također doprinosi ispunjavanju obaveza Bosne i Hercegovine prema Europskoj uredbi o sprječavanju i upravljanju invazivnim stranim vrstama (EU br. 1143/2014), te međunarodnim konvencijama poput Konvencije o biološkoj raznolikosti i Bernske konvencije.
