Cijena peleta u Bosni i Hercegovini približila se granici od 700 KM po toni, a trenutno iznosi 690 KM. Nakon što je 31. decembra 2025. prestala važiti odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o ograničenju maksimalne cijene, tržište je ponovno prepušteno slobodnom formiranju cijena – što je već donijelo osjetan rast.
Grijanje na drva i pelet i dalje je među najpopularnijim opcijama u regiji. Dok klasična drva nude nižu početnu cijenu, pelet se ističe većom energetskom efikasnošću, komforom i automatiziranim doziranjem. Efikasnost sagorijevanja doseže i do 90 posto, no njegova glavna slabost ostaje – nestabilna cijena.
Neočekivan rast potražnje
Niske temperature i obilne padavine početkom januara dovele su do naglog povećanja potražnje za svim vrstama ogrjeva. Kako je za Fenu izjavio Muhamed Helać iz kompanije Drvosječa, ovaj rast bio je iznenađenje jer se većina domaćinstava tradicionalno opskrbljuje tokom ljeta.
Građani su, ističe, količine za ovu sezonu planirali prema prošloj, izuzetno blagoj zimi. No, s dolaskom hladnijih dana pokazalo se da su zalihe nedostatne, pa su mnogi bili primorani nabavljati dodatne količine usred sezone.
Unatoč otežanim uslovima rada i smanjenoj dostupnosti na tržištu, Drvosječa je u januaru isporučila nekoliko stotina tona peleta i briketa te nekoliko hiljada paleta iscijepanog drva, uz rok isporuke do dva dana.
Cijena 690 KM – bez daljnjeg rasta u februaru
Posljednja odluka Vlade FBiH ograničavala je cijenu peleta na 630 KM po toni. Nakon ukidanja te mjere došlo je do povećanja od oko devet posto.
Iz kompanije navode kako su odlučili zadržati cijenu od 690 KM i tokom februara, unatoč tržišnim izazovima. Cijene, kako ističu, formiraju na mjesečnom nivou, ovisno o stanju ponude i potražnje.
Dodatne količine ogrjeva pripremaju se u prodajnim centrima diljem BiH – od Sarajeva i Mostara do Zenice, Tuzle, Banje Luke, Doboja i Bihaća – kako bi se odgovorilo na novi val hladnoće koji se najavljuje sredinom februara.
Manja ponuda, veća potražnja
Prema riječima Helaća, tokom 2025. godine smanjena je domaća proizvodnja peleta. Dio proizvođača zatvorio je pogone, neki su smanjili kapacitete, a dio je prešao na proizvodnju briketa. Istovremeno je potražnja porasla, djelomično i zbog subvencija za prelazak na grijanje na pelet.
Rezultat je tržišni paradoks – smanjena ponuda uz povećanu potražnju, što bi u 2026. moglo dovesti do novih poremećaja i dodatnog rasta cijena.
Moguća rješenja: robne rezerve i subvencije
Kao dugoročno rješenje, iz Drvosječe predlažu formiranje robnih rezervi peleta koje bi se nabavljale tokom ljeta, kada su cijene niže, a ponuda veća. U slučaju tržišnih poremećaja, takve bi rezerve mogle ublažiti nagle skokove cijena.
Drugi prijedlog odnosi se na subvencioniranje građana kroz refundaciju dijela troškova nabave ogrjeva. No, problem predstavlja kupovina bez računa, što otežava provedbu transparentnih modela podrške.
Istovremeno, proizvođači i prodavači peleta od početka godine suočeni su s dodatnim administrativnim obavezama. Iako je ukinuta mjera maksimalne cijene, uvedena je nova obaveza – prijavljivanje svake promjene cijena i marži resornom ministarstvu, čime se omogućava kontinuirani nadzor tržišta.
(grad-busovaca.com)
