Obilježena je 84. godišnjica Igmanskog marša, a obilježavanju su prisustvovali građani Bosne i Hercegovine te ostalih država bivše Jugoslavije.
Na spomen-obilježju na Brezovači je položeno cvijeće, a kolona učesnika je zatim pješačila do Velikog polja na Igmanu. Po dolasku na Veliko polje, položeno je cvijeće i na centralnom spomen-obilježju posvećenom antifašističkim borcima iz Igmanskog marša.
Brojne delegacije, među kojima su antifašistička udruženja iz zemlje i regije, predstavnici Općine Hadžići, Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo, položile su cvijeće.
I ovogodišnji Igmanski marš je obilježen ikonografijom kojom se slave Narodnooslobodilačka borba i socijalistička Jugoslavija.
Igmanski marš dogodio se 27. i 28. januara 1942. godine, kada su pripadnici Prve proleterske brigade pješačili 17 sati kako bi se probili do slobodne teritorije u Foči. Njihov proboj je bio u teškim zimskim uslovima, kada je temperatura zraka bila gotovo minus 40 stepeni celzijusa.
Prva proleterska brigada je uoči Marša bila na Romaniji, opkoljena pripadnicima vojske nacističke Njemačke. Štab Brigade je donio odluku o proboju svojih 800 pripadnika, uprkos velikom riziku. Prošli su pored Sarajeva i došli do Foče, koja je već tada bila slobodna teritorija.
(klix.ba)
