Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska dobio je danas podršku u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakon je usvojen sa 61 glasom za, jednim susdržanim i tri poritv.
Delegati su na hitnoj sjednici raspravljali o gasnoj diverfikaciji i složili se da je, bez obzira na neke nedorečenosti, ovaj zakon važan.
Prošle sedmice Izmjene i dopune Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji usvojio je Zastupnički dom Parlamenta FBiH.
Riječ je o izmjenama postojećeg zakona koje je Federalna vlada uputila u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku. Zastupnički dom je ovaj akt prihvatio na vanrednoj sjednici održanoj 8. aprila, a da bi zakon stupio na snagu, potrebno je da ga Dom naroda potvrdi u identičnom tekstu.
Iz Vlade Federacije BiH ističu da je Južna plinska interkonekcija jedan od ključnih projekata za dugoročnu energetsku stabilnost, posebno u kontekstu najava iz Evropske unije o prestanku isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.
Prema predloženim izmjenama, osnovna trasa gasovoda ostaje nepromijenjena, ali se uvode novi gasni odvojci, uključujući pravac od Kladnja prema Tuzli. Time bi se omogućio početak gasifikacije industrijskih zona Federacije BiH, kao i povezivanje s Termoelektranom Tuzla.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ranije je naveo da je u tekst zakona prvi put unesen i naziv investitora – američke kompanije. U važećem zakonu, ulogu investitora i transportera imala je domaća kompanija BH Gas, ali realizacija projekta do sada nije započela.
Kako je pojasnio Lakić, novi zakon temelji se na činjenici da su potencijalni partneri izrazili spremnost za ulaganje i finansiranje izgradnje gasovoda, što je ocijenjeno kao interes Federacije BiH.
Zakonom je predviđeno i zaključivanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, a resorno ministarstvo već radi na definisanju ključnih elemenata tog ugovora, uz naglasak na zaštiti interesa Federacije.
Naglašeno je i da BH Gas ovim izmjenama ne gubi svoju ulogu – kompanija ostaje transporter u postojećem sistemu, uz planove za razvoj zapadnog i sjevernog gasnog pravca. Novi pravac prema Tuzli označen je kao početak sjeverne gasifikacije.
Prema tekstu zakona, planirana je izgradnja gasovoda na pravcima Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik / Travnik, te Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, uz više odvojaka prema Livnu, Gornjem i Donjem Vakufu, Jajcu i Čapljini, kao i dodatni pravac Kladanj – Tuzla.
Ranije je potvrđeno da će snabdijevanje plinom dolaziti sa zapada, preko Republike Hrvatske, s kojom će biti potrebno zaključiti odgovarajući međudržavni sporazum.
Vlada FBiH je 14. januara usvojila informaciju resornog ministarstva kojom su definisani investitor i potreba pokretanja projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen 25. marta.
Podrška i rezerve u Domu naroda
Predsjedavajući Kluba Hrvata u Domu naroda, Damir Džeba (HDZBiH), izjavio je da postoji jednoglasna podrška izmjenama zakona unutar tog kluba.
S druge strane, delegat Emir Dautović (NES) ocijenio je da je donošenje zakona svojevrsni poraz domaćih institucija.
– Ovo je poraz svih nas koji sjedimo u parlamentarnim klupama jer dobijamo smjernice šta trebamo raditi. Ipak, Evropski savez će podržati zakon. Smatram da ulazak američkog kapitala predstavlja dodatnu sigurnost za Bosnu i Hercegovinu – kazao je Dautović.
Predsjednik Kluba Bošnjaka Muamer Zukić (SDA) istakao je da je riječ o najvećem energetskom projektu u zemlji.
– Ovo je strateški važan projekat koji nas povezuje sa zapadnim energetskim sistemom i jača odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Iako su nakon osnovnog zakona otvorena određena pitanja i dileme, odgovore smo dobili od Vlade i odlučili smo podržati izmjene – rekao je Zukić.
Dodao je da će ključna pitanja biti precizirana kroz ugovor s investitorom, posebno kada je riječ o zaštiti državne imovine.
– Tu ne smije biti nijedne greške i jasno nam je rečeno da se tim zakonom ne zadire u pitanje državne imovine – naglasio je Zukić.
Podršku projektu dala je i predsjedavajuća Kluba srpskog naroda Vesna Saradžić (SDP), ističući da je riječ o projektu od značaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a ne samo Federaciju.
– Ovo je važno i u kontekstu odnosa BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i zbog ukupne energetske sigurnosti – kazala je Saradžić.
Delegatkinja Aida Obuća (SDA) ukazala je na potrebu ravnomjernije gasifikacije Federacije.
– Poseban fokus ne bi trebao biti samo na Tuzlanskom kantonu. Jednako je važno planirati gasifikaciju Bosansko-podrinjskog i Unsko-sanskog kantona. U tom slučaju imat ćete podršku svih delegata koji zastupaju građane Federacije – poručila je Obuća.
Vibor Handžić (NS), delegat rekao je da tu nema velike filozifije i zna se kakvu odluku mormao donijeti, ovdje je pitanje da li će Federacija BiH imati plin 1. januara 2028. godine.
– Ne znam koji je ovo po redu tekst Zakona o kojem Dom naroda FBiH raspravlja i da se milimetra nismo odmakli u realizaciji projekta. Bez obzira na sve, izgleda da je naizvjesnija implementacija projekta ovim zakonom koji donosimo – rekao je Handžić.
Dodao je da su ostale dileme koje se odnose na pitanje državne imovine i da je jasno da u samom tekstu ovog zakona nema pomena državne imovine, nego da se sva imovina veže za kantone i FBiH.
– Kada stavimo na vagu, s jedne strane potrebu za energetskom sigurnošći i s druge strane neke anomalije u zakonu, nema dileme koja strana preovladava, da je naš prioritet osigurati energetsku stabilnost FBiH – rekao je Handžić.
Mehmed Memišević (SDA), delegat pitao je u kojoj je mjeri i da li je ovim ugružena “sjeverna interkonekcija” s obzirom na to da se radi o gasovodu koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom preko Županje, Orašja i Brčkog.
faktor
