Nisam optimista da će se bilo šta pokrenuti u pozitivnom smjeru do Općih izbora. Posljedice nerada i nesposobnosti aktuelne vlasti institucije, privreda i građani osjećat će i u narednim godinama, izjavio je u intervjuu za Patriju šef Kluba SDA u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Šerif Špago.
Špago je govori o više aktuelnih tema, a mi smo izdvojili one vezane za Mostar.
Kako gledate na najnovije ideje etnoteritorijalnih podjela i crtanje novih karata Bosne i Hercegovine u Zagrebu?
Špago: Evidentno je, naši susjedi ostaju dosljedni politikama koje su provođene devedesetih godina prošlog vijeka i koje su posebno došle do izražaja tokom agresije na BiH u periodu od 1992-1995. Danas te svoje ciljeve iz tog perioda nastoje ostvariti na suptilniji način preko raznih međunarodnih lobista i raznih drugih mešetara, koristeći trenutne međunarodne okolnosti i ukupnu geopolitičku situaciju, čime međunarodno pravo nastoje učiniti mrtvim slovom na papiru i derogirati bilo kakva pravila u diplomatskim odnosima.
Takav primjer je i nedavna konferencija u Zagrebu, na kojoj su učešće uzeli predstavnici Vlade Republike Hrvatske, na kojoj se otvoreno pozivalo na rušenje ustavnog poretka BiH, kršenje međunarodnog mirovnog Daytonskog sporazuma, prezentirane su neke karte koje nas vraćaju u vremena kada su mnogi građani BiH, prije svega Bošnjaci Hercegovine, bili žrtve bolesnih ciljeva osuđenih nosilaca UZP-a. Te politike su na tlu BiH, uz podršku državnog vrha Hvatske, pokušale uspostaviti paradržavu tzv. Herceg-Bosnu.
Kakav je Vaš stav o (ne)djelovanju međunarodne zajednice u BiH. Stiče se dojam da visoki predstavnik Christian Schmidt gotovo da uopšte i nije tu. Čemu onda i postojanje Ureda visokog predstavnika (OHR) za koji se teško možemo sjetiti kada je posljednji put donio neku odluku koja je išla u korist naše države?
Špago: U potpunosti podržavam instituciju OHR-a u BiH i njegovu ulogu u implementaciji Daytonskog sporazuma. Svjedoci smo da je visoki predstavnik Christian Schmidt donosio razne odluke i rješavao određena pitanja koja se nisu mogla riješiti u institucijama države.
Odluke koje je visoki predstavnik donio na dan izbora 2022. godine, kao i odluka o suspenziji Ustava FBiH na jedan dan – da bi Trojka i HDZ sa svojim satelitima formirali vlast u FBiH, je nešto što se nije smjelo desiti i što je poništilo volju građana iskazanu na izborima 2022. Pravdanje odluke “deblokadom funkcionisanja FBiH” pada u vodu u situaciji kada SNSD i HDZ više od godinu dana blokiraju Dom naroda i PSBiH obaranjem kvoruma. Nažalost, to prolazi bez reakcije visokog predstavnika i međunarodne zajednice iako je to očigledno rušenje Daytona.
Mene, koji dolazim iz Mostara, posebno zabrinjava ignorantski odnos visokog predstavnika prema aktuelnim dešavanjima u Mostaru. Iako su ranije predstavnici OHR-a u Mostaru poduzimali aktivnosti na zaštiti centralne zone grada od nelegalne gradnje, sadašnja struktura OHR-a ne poduzima ništa po zahtjevima Islamske zajednice Mostara i Kluba Bošnjaka u Gradskom vijeću da se na prostoru bivšeg Lakišića harema, zbog nepostojanja zakonite prostorno-planske dokumentacije i važećih odobrenja zaustavi izgradnja objekta Hrvatskog narodnog kazališta, ili da se omogući i Islamskoj zajednici da izgradi Interkulturni centar “Mevlana”. Nažalost, očigledan je selektivan odnos visokog predstavnika prema različitim subjektima u tim procesima.
Politička kriza sa državnog se nažalost prelila i na lokalni nivo, pa od rata naovamo svjedočimo nikada podjeljenijem Mostaru. Brojna su pitanja koja posljednjih sedmica izazivaju trzavice između bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika u gradu na Neretvi. Vaš komentar?
Špago: Ovdje je potrebno napomenuti da Mostar funkcioniše po Statutu koji je još 2004. donio visoki predstavnik, da za Mostar ima posebno poglavlje i u Ustavu FBiH i u Izbornom zakonu BiH.
Mostar je paradigma funkcionisanja Federacije BiH i pored Distrikta Brčko jedinica lokalne samouprave koja treba biti pod posebnom pažnjom kako domaćih institucija, tako i međunarodne zajednice, OHR-a posebno.
U prethodnom odgovoru sam napomenuo nezainteresovanost OHR-a za funkcionisanje Grada Mostara, što je potaklo predstavnike HDZ-a, posebno aktuelnog gradonačelnika Kordića da pokuša vladati Mostarom bez bilo kakvog dogovaranja sa predstavnicima Bošnjaka u Gradskom vijeću. Posebno zabrinjava što u svemu tome ne preza od protivzakonitih aktivnosti.
Aktivnosti Kordića i njegovih poslušnika u gradskoj administraciji u posljednje vrijeme od Mostara opet prave “grad slučaj”, što neminovno dovodi do blokada, zaustavljanja određenih pozitivnih procesa nakon izbora 2020. i narušava dostignuti nivo povjerenja.
Kako okarekterisati postupak kojim načelnica Odjela za urbanizam, izvjesna Dragana Parmać bez bilo kakvog pravnog osnova (pravosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa, ugovora ovjerenog kod suda i sl.) izvrši promjenu upisa nosioca prava na 700.000 m2 zemljišta sa Hidroelektrana na Neretvi (podružnica JP EP BiH Sarajevo) na JP EP “HZ-HB” na prostoru grada Mostara, nego kao aktivnost uzurpacije imovine administrativnim putem, a što je bila praksa HVO-a u Mostaru koja je provođena u periodu 1992-1995. godine, kada su bez prostora i imovine ostajala mnoga pravna i fizička lica, promjenama u zemljišnim knjigama.
Predmetnih 700.000 m2 odnosi se i na vode i vodna dobra, šumsko i poljoprivredno zemljište koje je pod zabranom raspolaganja kao državna imovina, odnosi se i na imovinu Grada Mostara koja se bez bilo kakve nadoknade ustupa drugom pravnom subjektu, odnosi se i na harem u naselju Vrapčići koji je u posjedu Islamske zajednice Mostar. Ako ove nezakonitosti ne budu zaustavljene, naravno pravnim putem, da li je sljedeća na redu vakufska imovina u Starom Gradu, a što se da naslutiti iz javnih nastupa gradonačelnika u posljednje vrijeme koji se odnose na Stari Grad?
Kako okarekterisati postupke Kordića, koji na ranije dogovorene rukovodne pozicije u javnim preduzećima grada umjesto Bošnjaka imenuje Hrvata, pri tome kršeći procedure, da li predstavnici Bošnjaka u Gradskom vijeću trebaju šutjeti i na aktivnosti Kordića koji preotima rukovodne pozicije državnih službenika od Bošnjaka, među kojima je i pozicija šefa službe za katastar u Gradskoj upravi…
Naravno da ovo zaslužuje adekvatnu reakciju i neće se dozvoliti “stolacizacija” Mostara bez obzira na posljedice. Zato još jednom pozivam OHR i predstavnike međunarodne zajednice da shvate ozbiljnost situacije i adekvatno reaguju. Pozivam i rukovodstva probosanskohercegovačkih stranaka, posebno onih koje obnašaju vlast u Federaciji BiH i državi BiH da ne zatvaraju oči pred očiglednim problemima u Mostaru, koji mogu imati između ostalog i posljedice na funkcionisanje FBiH.
Prije nekoliko dana uputili ste zahtjev državnom pravobraniocu da zaštiti državnu imovinu koju, kako ste naveli, potpuno nezakonito svojim odlukama uzurpira mostarski urbanizam po nalogu gradonačelnika Kordića. Kada i kakav odgovor očekujete?
Špago: Da, putem zastupničke inicijative tražio sam od Pravobranilaštva BiH da se uključi, jer se radi o očiglednom kršenju Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, imajući u vidu da su mnoge zemljišne čestice koje su bile predmet Rješenja načelnice Odjela za urbanizam Grada Mostara državna svojina i da je to isključiva nadležnost države BiH, a obaveza državnog Pravobranilaštva je da istu zaštiti od zloupotreba.
Siguran sam da će Pravobranilaštvo brzo i adekvatno reagovati, podnijeti tužbe nadležnom sudu radi vraćanja stvari na prethodno stanje, a ja ću kao zastupnik redovno tražiti informacije. Velika odgovornost je i na Upravi EP BiH, koja preko svog pravnog tima mora adekvatno procesno reagovati i naravno očekujem da što prije podnesu i krivične prijave protiv odgovornih osoba u Gradskoj upravi Mostara zbog nezakonitih radnji u Službi za katastar.
(Mostarski.ba)
