Izvor: Fena (J.K.)
Svečanim otvaranjem Objekta C – pritvorske jedinice, servisne zgrade i zgrade Uprave Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Sarajevo, danas je na Igmanu u funkciju stavljen cjelokupan zavodski kompleks KPZ-a Sarajevo.
Ceremonijom otvaranja ozvaničen je završetak višegodišnjeg projekta izgradnje i proširenja pritvorskog kompleksa visoke sigurnosti za smještaj 150 pritvorenih osoba.
Novoizgrađeni objekti ukupne su površine oko 4.500 kvadratnih metara i izgrađeni su prema standardima visoke energetske efikasnosti, sa sistemima vatrodojave, sigurnosnim sistemima kontrole pristupa te nadzora kretanja unutar i izvan objekta.
Kompletnu izgradnju i opremanje Objekta C, servisne zgrade i zgrade Uprave pritvorske jedinice finansirali su Evropska unija i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Evropska unija osigurala je oko 9,5 miliona KM, dok je Vlada Federacije BiH izdvojila dodatnih pet miliona KM sa PDV-om.
Izgradnja i proširenje kompleksa pritvorske jedinice na Igmanu započeti su 2020. godine s ciljem povećanja postojećih kapaciteta i izmještanja dugogodišnje pritvorske jedinice iz centra Sarajeva.
Direktor Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Sarajevo Munib Isaković izjavio je da novi pritvorski kompleks na Igmanu ispunjava sve standarde propisane Evropskim zatvorskim pravilima kada je riječ o uslovima boravka pritvorenih osoba.
– Evropska zatvorska pravila predviđaju dovoljno svjetlosti, topline i adekvatne uslove boravka u ćelijama. Mi ispunjavamo sve te zahtjeve. Kapacitet zavisi od broja kreveta, a mi smo napravili optimalan smještaj za 150 osoba, iako bi taj broj mogao biti povećan dodatnim krevetima u ćelijama. Međutim, opredijelili smo se za optimalan kapacitet koji je dovoljan za potrebe Federacije BiH, uzimajući u obzir i kapacitete drugih kazneno-popravnih zavoda – kazao je Isaković.
Dodao je da će otvaranje novog kompleksa značajno rasteretiti pritvorski sistem u Bosni i Hercegovini.
– Imali smo problema sa smještajem pritvorenih osoba, kao i Sudska policija zbog njihovog transporta. Najveći broj pritvorenika upućivan je u Kazneno-popravni zavod Zenica, ali i u Orašje, Busovaču, Mostar, pa čak i Bihać, zavisno od regije. To je stvaralo dodatne troškove prevoza i amortizacije vozila. Otvaranjem ovog kompleksa definitivno ćemo rasteretiti pritvorski sistem u Bosni i Hercegovini – rekao je Isaković.
Prema njegovim riječima, u ranije otvorenim objektima trenutno se nalaze 62 pritvorene osobe, dok je novi dio kompleksa već od jučer u funkciji i u njemu je smješteno pet pritvorenika.
Isaković je pojasnio da je kompleks prvenstveno namijenjen za pritvorene osobe, ali da KPZ Sarajevo raspolaže i osuđeničkim kapacitetima.
– Kazneno-popravnom zavodu Sarajevo pripada i odjeljenje u Ustikolini gdje imamo 75 osuđenih osoba, dok se u objektu A na Igmanu trenutno nalaze 32 osobe na izdržavanju kazne. Također, provodi se i elektronski nadzor osoba koje kaznu zatvora izdržavaju van ustanove, o čemu odluke donose sudovi – naveo je Isaković.
Isaković je dodao da je riječ o jednom od najsavremenije opremljenih kazneno-popravnih zavoda u regiji koji raspolaže alarmnim sistemima, videonadzorom, protivpožarnom zaštitom i potpuno digitalizovanim sistemom rada. Kako je kazao, omogućeno je umrežavanje sa drugim institucijama i ustanovama u Federaciji BiH.
– Mislim da smo jedan od najopremljenijih kazneno-popravnih zavoda ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regiji – rekao je Isaković.
Projekt je realizovan u okviru šire podrške Evropske unije modernizaciji institucija za izvršenje krivičnih sankcija i jačanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Partneri u pripremi projekta bili su Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo pravde, dok je korisnik projekta Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Sarajevo.
Od 2016. godine do danas Evropska unija je uložila više od 12,8 miliona eura u rekonstrukciju i izgradnju zatvorskih objekata u Zenici, Orašju, Bijeljini i Sarajevu, dok je dodatnih više od 11 miliona eura izdvojeno za izgradnju i opremanje državnog zatvora koji je počeo s radom 2020. godine.
Šefica Odjela za saradnju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Magdalena Mueller-Uri napominje da je izgradnja pritvorskog kompleksa visokog stepena sigurnosti na Igmanu važan iskorak u unapređenju pravosudnog sistema i jačanju sigurnosti u BiH.
– Evropska unija je ponosna što je mogla podržati izgradnju kompleksa visokog stepena sigurnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine sa 4,6 miliona eura bespovratnih sredstava. Naša podrška je obuhvatila i uvođenje modernog audiovizuelnog sistema nadzora i digitalnih rješenja – kazala je Mueller-Uri.
Ona je naglasila da je projekt rezultat bliske saradnje Evropske unije i nadležnih institucija u Federaciji BiH te da predstavlja konkretan doprinos reformi sektora pravosuđa i jačanju vladavine prava.
– Projekt je rezultat bliske saradnje Evropske unije i vlasti u Federaciji BiH i predstavlja konkretan korak naprijed za pravosuđe i sigurnost u Bosni i Hercegovini. Savremeni, posebno dizajnirani objekat osigurava visoke sigurnosne standarde, pravedan tretman pritvorenika i jačanje zaštite društva – navela je.
Mueller-Uri je istakla da projekt doprinosi borbi protiv teških oblika kriminaliteta i usklađivanju zatvorske infrastrukture BiH sa evropskim standardima.
– Kao najveći donator i pouzdan partner Bosne i Hercegovine, Evropska unija ostaje posvećena sveobuhvatnoj reformi pravosudnog sektora kroz brojne projekte, a ovaj objekat je konkretan primjer te podrške. Bosna i Hercegovina nema boljeg partnera od Evropske unije. Zajednički gradimo sistem u kojem je pravda efikasna, a građani imaju povjerenje u institucije – kazala je Mueller-Uri.
Dodala je da objekat u potpunosti ispunjava evropske standarde, naglašavajući značaj poštivanja ljudskih prava.
– Kada govorimo iz perspektive evropskih standarda i zemlje koja teži članstvu u EU, poštivanje ljudskih prava je osnovna vrijednost, ne samo za opću populaciju nego i za pritvorene osobe – zaključila je Mueller-Uri.
Odluka o izmještanju pritvorske ustanove iz centra Sarajeva donesena je 2017. godine između Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, sarajevskih sudova, Federalnog ministarstva pravde i Vlade Federacije BiH, kako bi se omogućilo proširenje Općinskog suda u Sarajevu, čiju izgradnju također finansira Evropska unija.
Evropska unija finansirala je analizu tri predložene lokacije, izradu idejnog projekta za odabranu lokaciju, kompletnu izgradnju i nadzor radova, kao i podršku za opremanje upravne zgrade, ugradnju modernog audio-vizuelnog sistema nadzora i aktivnosti digitalizacije zatvorskog sistema koje provodi Vijeće Evrope. Građevinske planove finansirala je Vlada Federacije BiH, dok su komunalni priključci i uređenje okoliša također ostali u njenoj nadležnosti.
