Slučaj velike kibernetičke prevare u kompaniji IGMAN d.d. Konjic otvorio je pitanje koliko su državne institucije i ključni sistemi u Bosni i Hercegovini spremni odgovoriti na sve češće hakerske napade. Stručnjaci upozoravaju da trenutni nivo zaštite nije dovoljan te da bi posljedice sličnih napada mogle biti mnogo ozbiljnije.
Centar za sigurnosne studije ističe da je upravo slučaj Igmana pokazao nedovoljnu otpornost državnih institucija i privrednih subjekata na digitalne prijetnje. Posebno upozoravaju da BiH još uvijek nema usvojenu državnu strategiju kibernetičke sigurnosti niti funkcionalan CERT, tim za odgovor na računalne incidente, koji bi koordinirao reakcije u slučaju cyber napada.
Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije smatra da je najveći problem nedostatak političke volje, navodeći da pitanje kibernetičke sigurnosti godinama nije među prioritetima vlasti, uprkos upozorenjima stručnjaka i ranijim napadima na državne institucije.
Stručnjak za kibernetičku sigurnost Predrag Puharić upozorava da BiH nema jasno propisane procedure za reagovanje na cyber incidente te da je potreban sistemski pristup, zakonski okvir i više timova koji bi koordinirali zaštitu institucija, kompanija i građana.
Posebna pažnja usmjerena je i na predstojeće Opće izbore u Bosni i Hercegovini. Iako stručnjaci navode da će novi izborni skeneri imati zaštitu od hakerskih upada, upozoravaju da je neophodno dodatno ojačati ukupni sistem kibernetičke sigurnosti kako bi se spriječili eventualni pokušaji ugrožavanja izbornog procesa.
