Alarmantni rezultati analize meda u BiH: Čak 83 posto uzoraka sa sivog tržišta imalo ozbiljne nepravilnosti
Bosna i Hercegovina ima izuzetno kvalitetan domaći med, ali sve veći problem predstavljaju falsifikovani proizvodi koji se prodaju bez odgovarajućih deklaracija i kontrole kvaliteta. Laboratorijska ispitivanja pokazala su zabrinjavajuće rezultate, posebno kada je riječ o medu koji se prodaje na pijacama i uz saobraćajnice.
Na problem nelojalne konkurencije i prodaje meda upitnog kvaliteta upozorio je dr. sc. Stipe Čelan, šef Laboratorije za analitičku hemiju i ispitivanje rezidua Zavoda za hranu i veterinarstvo Hercegbosanskog kantona, u razgovoru za Fenu.
Prema njegovim riječima, falsifikovanje meda dodavanjem šećernih sirupa, nepravilna obrada nezrelog meda i prodaja proizvoda nepoznatog porijekla predstavljaju ozbiljnu prijetnju potrošačima, ali i domaćim pčelarima koji ulažu trud u proizvodnju kvalitetnog meda.
Svaki peti uzorak domaćeg meda nije zadovoljio kriterije
Tokom 2025. godine laboratorijski je analizirano 80 uzoraka meda domaćih proizvođača s područja Federacije BiH, a rezultati su pokazali da 21 posto uzoraka nije ispunjavalo propisane parametre kvaliteta.
Uzorci su dostavljani na analizu od građana i pčelarskih udruženja, a najčešće nepravilnosti odnosile su se na povećan sadržaj hidroksimetilfurfurala (HMF), odstupanja u kiselosti i povećanu količinu vode.
Još zabrinjavajući rezultati zabilježeni su prilikom zasebnog ispitivanja meda sa sivog tržišta.
Čak 83 posto analiziranih uzoraka prikupljenih na pijacama i uz saobraćajnice imalo je izrazito povišene vrijednosti HMF-a, koje su se kretale od 364,8 do 552,96 miligrama po kilogramu.
Poređenja radi, najviša dozvoljena vrijednost iznosi 40 miligrama po kilogramu.
Povišen sadržaj HMF-a najčešće ukazuje na pretjerano zagrijavanje meda ili njegovo nepravilno skladištenje.
Kod značajnog broja spornih uzoraka utvrđene su i izuzetno niske vrijednosti prolina, pokazatelja koji se koristi pri procjeni zrelosti i autentičnosti meda. Umjesto propisanih vrijednosti iznad 180 mg/kg, pojedini uzorci sadržavali su svega 2,51 do 11,75 mg/kg.
Kako prepoznati pravi med?
Čelan upozorava da popularne kućne metode provjere meda nisu pouzdane.
Okretanje tegle, posmatranje mjehurića ili ispitivanje načina na koji se med ponaša na određenoj površini ne mogu potvrditi njegovu autentičnost.
Za pouzdanu procjenu kvaliteta potrebne su laboratorijske analize, zbog čega se građanima savjetuje kupovina od provjerenih pčelara i proizvođača koji mogu garantovati porijeklo svojih proizvoda.
Poseban problem predstavlja prodaja meda bez deklaracije, podataka o proizvođaču i mogućnosti praćenja njegovog porijekla.
Čelan smatra da bi takve proizvode trebalo ukloniti s tržišta, uz pojačan inspekcijski nadzor.
BiH uvozi znatno više meda nego što izvozi
Pored problema s kvalitetom proizvoda, domaći pčelari suočavaju se i sa snažnom konkurencijom uvoznog meda.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, tokom 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 478,3 tone meda, ukupne vrijednosti 3,69 miliona KM.
Istovremeno je izvezeno svega 11,2 tone meda, vrijednosti približno 344.000 KM.
Dodatni pritisak na domaće proizvođače stvara prodaja jeftinijeg meda, koji se na pojedinim prodajnim mjestima može pronaći po cijenama od 15 do 20 KM.
Zbog ograničene kupovne moći, dio građana odlučuje se za povoljnije proizvode, iako njihovo porijeklo i kvalitet nisu uvijek jasno navedeni.
Domaći med ima veliki potencijal
Uprkos nepravilnostima otkrivenim na tržištu, stručnjaci ističu da Bosna i Hercegovina ima odlične prirodne uslove za proizvodnju visokokvalitetnog meda.
Raznovrsno medonosno bilje, očuvana priroda i manja izloženost industrijskom zagađenju u pojedinim područjima doprinose kvalitetu domaćih proizvoda.
Čelan naglašava da višegodišnja laboratorijska ispitivanja potvrđuju dobra fizičko-hemijska svojstva domaćeg meda, kao i prisustvo polifenolnih spojeva koji doprinose njegovim antioksidativnim svojstvima.
Ipak, domaće pčelarstvo suočava se i s posljedicama klimatskih promjena. Dugotrajne suše i rani mrazovi negativno utječu na prinose, što dodatno otežava rad proizvođača.
Stručnjaci smatraju da su snažniji inspekcijski nadzor, redovne laboratorijske kontrole, promocija domaćeg meda i zaštita njegovog geografskog porijekla ključni koraci za uređenje tržišta.
Time bi se istovremeno zaštitili potrošači, suzbila nelojalna konkurencija i omogućilo domaćim pčelarima da kvalitet svojih proizvoda bolje predstave na tržištu.
Izvor: Fena
