Pripreme za Marš Mira 2026. godine definitivno su gotove, potvrdio je za portal Radiosarajevo.ba Suljo Čakanović, predsjednik pododbora za Marš mira.
Sutra, 7. jula, počinje okupljanje učesnika iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, u Nezuku odakle će hiljade ljudi krenuti na trodnevni pješački pohod dug više od 100 kilometara, od Nezuka do Potočara.
“Više od šest hiljada učesnika”
Marš mira se održava u znak sjećanja na put kojim su u julu 1995. godine hiljade Bošnjaka pokušavale doći do slobodne teritorije nakon pada Srebrenice i počinjenog genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.
“Trasa Marša mira je očišćena i spremna za pješačenje svih učesnika, bit će bezbjedna i prohodna. Do ovog momenta imamo 6100 prijavljenih učesnika Marša Mira, što pojedinaca, što organiziranih grupa”, govori Čakanović za portal Radiosarajevo.ba.
Ističe da je i ove godine veliki broj mladih koji su se prijavili, što ih, kako kaže, posebno raduje.
Medicinska i logistička podrška
“Što se tiče logističke podrške, Oružane snage BiH, drugi puk iz Tuzle, vrši postavljanje šatorskih smještaja za sve učesnike Marša mira. Učesnici su dužni samo da ponesu podmetače i pokrivače, a najprikladnija je vreća za spavanje.
Medicinska pomoć bit će dostupna na dionci cijele trase, na svakom milimetru, kao i volonteri Crvenog križa, koji pješače zajedno sa učesnicima Marša mira. Sa strane su specijalizovane medicinske ekipe. Federalna uprava civilne zaštite i Gorske službe spašavanja rade dio posla iz svog domena.
Tokom cijelog Marša mira bit će podjela osvježenja, energetskih dodataka, voća i u svakom kampu noćenja – Liplje, Mravinjci i Potočari, bit će dijeljena večera od 18 sati uveče”, pojasnio je Čakanović.
“Još se osjeća miris smrti”
Što se tiče najzahtjevnijih dionica Marša mira, Čakanović ističe da je i najzahtjevnija i najemotivnija zadnja etapa Buljimski potoci.
“Ništa mnaje naporan nije ni Udrč, ali je to kraća dionica. Ovdje imamo 6 km potoka, koji su zaista fizički naporni, ali to je dionca na kojoj smo izgubili mnogo ljudi, gdje su korišteni bojni otrovi, tako da većina ljudi ide zbog tog izazova i tih napora da saosjećaju sa nama i da vide kroz šta smo mi prošli jula 1995. godine. Tako da kada uđete u te potoke, još uvijek se osjeti miris smrti. Još uvijek ima ostataka, odjeće, obuće…”, priča nam Čakanović koji je i sam prošao “put smrti” te 1995. godine.
Što se tiče vremenskih prilika, kaže nam, meteorolozi su prognozirali da će biti izuzetno povoljno vrijeme za pješačenje – bez padavina, malo oblačno, malo sunčano.
Čakanović je i medicinski radnik koji se vratio u Srebrenicu s prvim povratnicima 2000. godine. Pitali smo ga i kakve najčešće intervencije budu tokom Marša mira?
“Ja u Maršu Miru zadnjih godina ne radim taj medicinski dio, zato imamo veliki broj medicinskih ekipa. Ono što saznamo svaku večer u brifinzima od njih, jeste da su to uglavnom povrede od žuljeva koje se veoma lako saniraju u našim kampovima. Bude nekad ljudi koji imaju hronična oboljenja, ali ipak se usude da krenu, kao što su dijabetičari, astmatičari, reumatičari, ali pomažemo im – a za one za koje procijenimo da nisu sposobni za dalje putovanje – savjetujemo im ili naređujemo da napuste pješačenje i da se vrate svojoj kući.
Uredno se vodi evidencija o svima koji se prijave medicinskim ekipama, tako da se to u svakom momentu može pogledati”, ističe Čakanović.
“Ne zaboraviti – da se nikome ne ponovi Srebrenica!”
Naglašava da su medicinski timovi na svakom milimetru trase od Nezuka do Potočara, plus dodatno ambulante u kampovima, kao i presretači na nepristupačnim mjestima za evakuaciju i ukazivanje prve pomoći.
“Imamo reanimobile, kardiomobile, i mnoge organizacije bi nam pozavidjele na onom kako smo mi to doveli do jednog, mogu reći, slobodno, savršenstva”, ističe Čakanović.
Poslao je i poruku učesnicima, posebno onima koji ove godine prvi put učestvuju u Maršu mira.
“Nismo bez razloga dali naziv ‘Marš mira’, dakle, poruka je mira, ali poruka je i da se nikada, nikome i nigdje ne ponovi Srebrenica. Poruka je i da se mladi ljudi još više zanimaju i da znaju ako se ovo zaboravi da će se ponoviti. Dakle, mladi ljudi moraju voditi računa da prate ono što se nama događalo i da preventivno djeluju da se njima to ne dogodi i ne ponovi. To je nešto što bi spasilo taj mladi svijet u budućnosti i poruka je da se što više što više i bolje obrazuju jer obrazovani ljudi će sigurno donijeti boljitak ovoj Bosni i Hercegovini“, zaključio je Suljo Čakanović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
