Kako je Marsejski atentat “sakrio” vijesti o velikoj nesreći i katastrofalnim poplavama u Konjicu i Hercegovini

Sredinom novembra 1934. godine, nakon dugotrajnih i obilnih kiša, rijeke u Bosni i Hercegovini su se uskomešale, bujice su se podigle, a voda je nosila sve pred sobom, dok su se novine u to vrijeme prioritetno bavile Marsejskim atentatom i njegovim odjecima. Kako navodi portal Bljesak.info, o ovim razornim novembarskim poplavama iz 1934. godine detaljno je pisao Enes Omerović iz Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu u studiji Prilozi ekohistoriji Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću.
U prvih deset dana novembra vodostaji su rasli, a ubrzo su rijeke napustile korita i donijele nevolje diljem zemlje, uništivši prometnice, kuće i javne objekte, uz odnijete žrtve. U Sarajevu i okolici Miljacka i Bosna su 15. novembra 1934. godine nabujale, ugrozivši mostove, dok je nabujala Bosna u selu Osijek odnijela život krojača Ethema Šehića. Istog dana Bosna i Kočeva izlile su se u Zenici, Lašva je 17. novembra poplavila Travnik, a 19. novembra stradali su Rogatica i Busovača.
Gotovo cijela Hercegovina bila je izložena izuzetno velikom nevremenu i bujičnim poplavama uslijed brzog nakupljanja vode oko izvora Neretve. Već od 13. novembra vodostaji su rasli, 16. novembra stradao je Ostrožac s uništenim putevima i mostovima, dok su u sljedeća dva dana stradali Stari Ostrožac i sela Parsovići, Solakova Kula, Seonica i Pothum iz kojih je stanovništvo evakuirano, a rijeka Rama oštetila je željezničku infrastrukturu.
Vrhunac poplava nastupio je 18. i 19. novembra s rekordnim vodostajima na Neretvi i njezinim pritokama, pri čemu je vodomjernu postaju u Ulogu voda potpuno odnijela. Zahvaljujući činjenici da na dijelu toka do Konjica nema mnogo naselja, prva izvješća dolazila su upravo iz Konjica. Cesta prema Boračkom jezeru bila je prekinuta, poplavljeno je naselje Polje na ulazu u grad, zgrade i trgovine, bio je ugrožen stari kameni most, a stanovništvo sela Lisičići bilo je evakuirano.
Vodeni val nastavio je rušiti sve pred sobom prema Jablanici, Mostaru, Blagaju, Čapljini i Stocu. U Mostaru je bio zabranjen promet preko starog mosta Musala, poplavljene su kuće i evakuirani dijelovi grada, dok su u Blagaju potpuno uništene obiteljske kuće obitelji Makević, Džankić i Drljević. Najveće štete nastale su južno od Mostara, gdje je područje od Počitelja do Hutovog blata bilo pretvoreno u veliko jezero, a okolina Čapljine i Stolac pretrpjeli su goleme štete uz uništene domove i vodovod.
Unatoč razmjerima ove prirodne nepogode, vijesti o poplavama brzo su se povukle sa stranica ondašnje tiska jer su naslovnice i dalje bile rezervirane za izvještaje o atentatu u Marseju, prenosi Bljesak.info.
Aktuelni oglasi
Imate nešto za prodati, izdati ili tražite radnike? Predajte oglas besplatno →














