Može li Bosna i Hercegovina zabraniti društvene mreže djeci mlađoj od 15 godina?
Dok pojedine evropske države uvode zabranu otvaranja naloga na društvenim mrežama za djecu mlađu od 15 godina, u Bosni i Hercegovini stručnjaci upozoravaju da za takvu odluku trenutno ne postoje ni pravni ni institucionalni uslovi.
Od septembra ove godine u pojedinim evropskim državama djeci mlađoj od 15 godina neće biti dozvoljeno otvaranje naloga na platformama poput Facebooka, Instagrama, YouTubea i TikToka. Ipak, dio stručne javnosti upozorava da bi potpuna zabrana mogla imati i neželjene posljedice, jer bi djecu mogla usmjeriti na manje poznate i slabije regulisane platforme.
Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet za Detektor ističe da bi provođenje takve zabrane u Bosni i Hercegovini zahtijevalo ozbiljne izmjene zakonodavstva i izgradnju odgovarajućeg institucionalnog okvira.
“Imamo četiri krivična zakona u BiH – na državnom, entitetskom i nivou Brčko distrikta – koji nisu usklađeni i harmonizovani ni horizontalno između sebe ni vertikalno s konvencijama koje je BiH ratifikovala”, kaže Pejdah.
Potrebna reforma zakonodavstva
Prema njegovim riječima, prije bilo kakvog razmatranja zabrane potrebno je provesti sveobuhvatnu reformu zakonodavstva kojom bi se jasnije definisali digitalno nasilje, grooming, elektronsko uhođenje i seksualno iznuđivanje putem interneta.
Slično mišljenje dijeli i Rejhana Dervišević, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja smatra da država prije svega mora uskladiti svoje zakonodavstvo s evropskim standardima u oblasti digitalnih usluga i zaštite podataka.
“Ono što je najveći problem jesu nadležnosti. Ovdje nema dileme da bi moralo biti koordinirano i pravosuđe i policija”, kaže Dervišević, dodajući da fokus ipak treba staviti na obrazovanje.
Ona smatra da postoji opravdanje za ograničavanje pristupa društvenim mrežama maloljetnicima zbog sve izraženijeg vršnjačkog nasilja, ali upozorava da zabrana sama po sebi nije dovoljna.
“Djeca brzo usvajaju nove tehnologije i lako pronalaze načine da zaobiđu starosne barijere lažiranjem godina”, navodi Dervišević.
Digitalna pismenost važnija od zabrana
Dervišević ističe da je razvoj medijske i digitalne pismenosti ključan za sigurnost djece na internetu.
“Ako djecu naučimo kritičkom razmišljanju, učimo ih kako da se bezbjedno kreću digitalnim prostorom. Država ne može u potpunosti preuzeti ulogu roditelja”, pojasnila je.
Pejdah navodi da među stručnjacima postoje dva različita pristupa ovom pitanju. Jedni smatraju da bi zabrana smanjila izloženost djece nasilju na internetu, manipulativnim algoritmima i kontaktima s nepoznatim osobama, dok drugi upozoravaju da zabrane ne rješavaju suštinu problema.
“Većina stručnjaka smatra da sama zabrana neće riješiti problem, jer su djeca vrlo prilagodljiva i brzo pronalaze alternativne načine komunikacije”, rekao je Pejdah.
Moguć kontraefekat
Jedan od najvećih rizika, upozorava Pejdah, jeste mogućnost da djeca koriste profile roditelja ili pređu na manje poznate platforme koje nisu dovoljno regulisane.
“Institucije policije i ostali koji nemaju na tim platformama svoje kontakt tačke, kao što imaju za Metu, teže mogu ući u trag i izvući materijal potreban za identifikaciju počinilaca”, pojasnio je.
Dodaje da je, osim djece, potrebno kontinuirano educirati i roditelje.
“Treba prije svega sagledati širu sliku i sve aspekte, pa tek onda procijeniti da li je uvođenje zabrane zaista isplativo”, smatra Pejdah.
Razgovor roditelja i djece najvažniji
Dalibor Tanić, član Vijeća roditelja Kantona Sarajevo, smatra da je kontrola vremena koje djeca provode na društvenim mrežama veoma složena.
“Koliko god zvuči apsurdno, razgovor je najefikasniji, a uz to i naš lični primjer. Ne možemo djeci zabranjivati korištenje telefona ako nas vide da ga ne ispuštamo iz ruku”, kaže Tanić.
Podsjeća da je Institut za preduniverzitetsko obrazovanje Kantona Sarajevo svim osnovnim i srednjim školama dao instrukcije za izradu pravilnika o korištenju mobilnih telefona.
