Izmjenama Krivičnog zakona Federacije BiH uhođenje je po prvi put prepoznato i definisano kao posebno krivično djelo. Ovim je eliminisan dugogodišnji pravni vakuum u kojem policija i tužilaštvo nisu mogli reagovati bez direktne fizičke prijetnje ili napada.
Novo zakonsko rješenje direktno je usklađeno s Istanbulskom konvencijom i sankcioniše sam obrazac opsesivnog ponašanja prije nego što situacija eskalira u fizičko nasilje, femicid ili psihičko slamanje žrtve.
Kakve su kazne predviđene?
- Do 1 godine zatvora: Za osobu koja ponovljeno prati ili uhodi drugu osobu, direktno, preko posrednika ili putem tehnologije uspostavlja neželjeni kontakt i time izaziva strah za njenu sigurnost.
- Do 3 godine zatvora: Ukoliko je djelo učinjeno iz mržnje ili je usmjereno prema djetetu, trudnici, ranjivoj osobi ili članu porodice.
Šta se sve smatra uhođenjem?
Zakon obuhvata širok spektar ponašanja bez pristanka žrtve:
- Fizičko praćenje: Pojavljivanje ispred kuće, radnog mjesta ili mjesta koja žrtva posjećuje.
- Digitalno uhođenje (cyberstalking): Opsesivno slanje poruka, poziva, e-mailova ili ostavljanje komentara na društvenim mrežama, uključujući i lažne profile.
- Indirektni kontakt: Pokušaji dolaska do žrtve preko članova porodice, prijatelja ili kolega.
Za kvalifikaciju krivičnog djela nije nužna direktna prijetnja smrću, već da ponašanje kod žrtve izaziva strah za sigurnost ili tjeskobu koja joj bitno mijenja način života (promjena broja, gašenje mreža, izbjegavanje izlaska).
Digitalni trag i uloga policije
Iz policije i pravosuđa napominju da kreiranje lažnih profila ne štiti zlostavljače. Odjeli za cyber kriminal putem međunarodne pravne pomoći i saradnje s kompanijama (Meta, Google, X) lociraju IP adrese počinilaca. Tužiocima su na raspolaganju hitne mjere zabrane približavanja i komunikacije, a u najtežim slučajevima i mjera pritvora.
