Sezonski radnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije čine više od 56 posto svih sezonskih radnika iz trećih zemalja zaposlenih u Hrvatskoj, potvrđeno je za Fenu iz Hrvatske privredne komore.
Radnici iz BiH posebno su traženi na hrvatskom tržištu rada jer, kako navode iz Komore, imaju dobre radne navike, brzo se prilagođavaju radnom okruženju i relativno lako dobijaju radne dozvole.
Marko Špiranović iz Odjela za tržište rada Hrvatske privredne komore ističe da su radnici iz Bosne i Hercegovine među poželjnijima zbog više faktora.
“Radnici iz BiH su poželjni iz više razloga: govore hrvatski jezik, imaju sličan mentalitet, kulturu i stil života te dobre radne navike i organizaciju posla. Pokazali su se vrijednim, pouzdanim i snalažljivim, a često imaju i određene porodične veze u Hrvatskoj”, rekao je Špiranović.
Turizam prednjači
Prema njegovim riječima, sezonsko zapošljavanje stranih radnika najizraženije je u turizmu i ugostiteljstvu, ali značajan broj radnika angažovan je i u poljoprivredi te šumarstvu.
Tokom 2025. godine u Hrvatskoj je izdato 20.083 dozvole za sezonsko zapošljavanje, što predstavlja rast od 15,3 posto u odnosu na 2024. godinu kada su izdate 17.423 dozvole.
Kada je riječ o državljanima Bosne i Hercegovine, u sektoru turizma i ugostiteljstva prošle godine izdato je 3.559 pozitivnih mišljenja za zapošljavanje, što čini 18,2 posto ukupnog broja takvih mišljenja.
Poslodavci zadovoljni
Iz Hrvatske privredne komore navode da su, prema informacijama s terena, poslodavci uglavnom zadovoljni radnicima iz Bosne i Hercegovine.
Dodaju i da je postupak izdavanja radnih dozvola za bh. radnike često jednostavniji jer u pravilu posjeduju urednu dokumentaciju, zbog čega dozvole dobijaju brže nego radnici iz nekih drugih zemalja.
Kada je riječ o uslovima rada, poslodavci u pravilu nude organizovan smještaj i najmanje jedan obrok dnevno, dok su plate uglavnom predmet dogovora između radnika i poslodavca.
“Što se tiče plaća, o tome nema dostupnih podataka jer je to u pravilu dogovor između poslodavca i radnika. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.494 eura u decembru 2025. godine, što predstavlja rast od 9,8 posto na godišnjem nivou”, naglasio je Špiranović.
Nedostatak radnika
Podaci o potrebama tržišta rada pokazuju da su u Hrvatskoj najtraženija zanimanja prodavač/prodavačica (14.945), medicinska sestra ili tehničar opće njege (14.254), čistač ili čistačica (12.522), odgajatelj ili odgajateljica predškolske djece (8.815) te konobar ili konobarica (8.579).
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) procjenjuju da će turističkom sektoru u sezoni 2026. biti potrebno i do 5.000 sezonskih radnika više nego prethodne godine.
“Prema našoj internoj anketi o radnoj snazi u turizmu, 60 posto ispitanih kompanija očekuje da će im za sezonu 2026. trebati više zaposlenika, a 40 posto da će im trebati isto kao 2025. godine”, navode iz HUP-a.
Dodaju da se očekuje nastavak nedostatka radne snage na domaćem tržištu, zbog čega će poslodavci nastaviti zapošljavati radnike iz regije, ali i iz udaljenijih zemalja poput Filipina.
Tokom 2025. godine u Hrvatskoj je u svim djelatnostima zaposlen najveći broj radnika iz Bosne i Hercegovine – oko 32 hiljade. Slijede radnici iz Nepala (31 hiljada), Srbije (24 hiljade), Filipina (18 hiljada), Indije (15 hiljada) te Sjeverne Makedonije (12 hiljada), pri čemu je broj radnika s Filipina u odnosu na 2024. godinu porastao za oko 20 posto.
Fena
