Kvaziuniverzalni model jer podrazumijeva dobnu granicu do sedam godina i potom cenzus za djecu od sedam do 18 godina
Federacija BiH u ovoj godini, u skladu s planom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, kao i ostvarenom visokom razinom saradnje sa kantonima, dobit će rješenje kojim će se prvi put uvesti dječiji dodatak za svu djecu u ovom entitetu do sedme godine života, dok će za onu stariju podrška ovisiti o prihodovnom cenzusu.
Zalaganje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike na čelu s ministrom Adnanom Delićem u ovom je mandatu rezultiralo značajnim iskoracima u sistemu socijalne zaštite, a novi korak naprijed, koji će se povući u saradnji sa kantonima, donosi potpuno novu dimenziju demografskog promišljanja budućnosti Federacije BiH kroz podršku što većem broju djece i porodica.
Provodi se studija o mogućnostima finansiranja
Večernji list saznaje kako se u ovom trenutku provodi studija u kantonima koja za cilj ima odgovor na pitanje kakvi su modeli i mogućnosti ovih nivoa vlasti koje trebaju u saradnji s federalnim realizirati rješenje koje će biti dugoročno održivo, a na korist korisnicima.
Nakon što analiza pokaže realne mogućnosti, slijedi sazivanje koordinacije ministara, nakon koje će biti udareni temelji za promjenu zakonskog rješenja o materijalnoj podršci porodicama s djecom. U ovom trenutku postoji opredijeljenost kantona da se zajedno traga za rješenjem uvođenja ovog, kako ga se često naziva, kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka koji bi trebao biti jedna od najsadržajnijih i najučinkovitijih demografskih mjera u historiji Federacije BiH.
Dječiji dodatak bez cenzusa do sedme godine
Studija je predstavila nekoliko različitih modela koji podrazumijevaju finansiranje dječijeg dodatka s nivoa kantona i Federacije koji bi omogućili veću pokrivenost djece dječijim dodatkom.
Najbolji realni scenarij (model 2c) koji bi kantoni i Federacija udružujući sredstva mogli finansijski iznijeti podrazumijeva potpunu pokrivenost djece dječijim dodatkom do sedam godina, bez ikakvih uvjeta, bez prihodovnog cenzusa porodice, a za djecu od sedam do 18 godina u obzir bi se uzimao prihodovni cenzus.
Zato ga zovu kvaziuniverzalni jer podrazumijeva dobnu granicu do sedam godina i potom cenzus za djecu od sedam do 18 godina. Obuhvat bi u početku bio do 50 posto.
Delić: Ulaganje u djecu je najisplativija investicija
Ministar Delić je proteklog mjeseca govorio na tematskoj sjednici održanoj u Parlamentu Federacije BiH u organizaciji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i UNICEF-a Bosne i Hercegovine, s ciljem predstavljanja modela uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka na nivou Federacije BiH.
Ovom prilikom istaknuto je da investiranje u rani razvoj djeteta, posebno u razdoblju od rođenja do sedme godine, predstavlja najisplativiju investiciju s fiskalne tačke gledišta i dugoročno doprinosi unapređenju položaja djece, kao i razvoju društva u cjelini.
Delić je naveo i kako je Ministarstvo, u saradnji s UNICEF-om, izradilo studiju opravdanosti uvođenja dječijeg dodatka na federalnom nivou, koju je realizirao Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Studija je prezentirana donosiocima odluka, kantonalnim premijerima, resornim ministrima, zastupnicima i delegatima kako bi se, dodao je, predstavio model koji je već ranije principijelno usaglašen na ministarskoj koordinaciji.
Povećan iznos dječijeg dodatka
S nivoa Federacije, podsjećamo, već se isplaćuje mjesečni dječiji dodatak koji obuhvata sve veći broj djece, a Delić je nedavno, govoreći na tematskoj sjednici u Parlamentu Federacije, podsjetio da je u ovom mandatu iznos dječijeg dodatka povećan sa 117 na 195 KM, dok je ukupni budžet za tu namjenu povećan s oko 50 na 228 miliona KM, čime je znatno proširen obuhvat djece u Federaciji BiH.
Naravno, tu je i jednokratna novčana podrška s nivoa u iznosu od 1000 konvertibilnih maraka. Idući korak je novi model dječijeg dodatka koji bi trebao učvrstiti temelje demografske politike s nivoa Federacije, a koja u sinergiji s mjerama sa kantonalnih nivoa definira pravac razvoja podrške izgradnji održive budućnosti.
Izvor: fokus.ba
