Domovinski pokret u Hrvatskoj zatražio je pokretanje inicijative za uspostavu posebne hrvatske izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz zahtjev da se unutar vladajuće koalicije definišu konkretni koraci koje bi Republika Hrvatska trebala preduzeti kako bi se, kako navode, osiguralo da Hrvati imaju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
O ovoj temi govorilo se u emisiji HTV-a “Otvoreno”, gdje su stavove iznosili Frano Matušić, Mladen Barać, Haris Zahiragić i Nino Raspudić.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je da je riječ o političkoj inicijativi koja ima za cilj podizanje vidljivosti teme, ali je naglasio da su za promjene izbornog sistema i Ustava BiH neophodni širi politički konsenzus unutar Bosne i Hercegovine. Dodao je da hrvatske političke stranke i hrvatski narod sami ne mogu provesti takve promjene.
Mladen Barać iz Domovinskog pokreta ocijenio je da je cilj inicijative spriječiti, kako tvrdi, mogućnost preglasavanja Hrvata na izborima, ne samo na narednim izborima nego i dugoročno. On je naveo da je ideja legitimna za raspravu te predložio model prema kojem bi birači u BiH, iako prijavljeni na istim adresama, imali mogućnost glasanja u okviru odvojenih glasačkih kutija, po uzoru na određene izborne mehanizme u Hrvatskoj, poput dijaspore i manjinskih lista.
– Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk. Pogledajmo izborne jedinice u RH. Imamo izborne liste za dijasporu, za nacionalne manjine. Ovo što bi mi željeli vidjeti u BiH da se odrazi na terenu je da isti ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije. U tome smislu mi zaista ne vidimo zašto se pravi nekakav problem u vezi cijele ove priče, da se dočekala na neki način “na nož”. Ovo je sasvim legitimna stvar za komunicirati, tim više jer ovo je nacionalni interes – rekao je Barać.
Frano Matušić iz HDZ-a naglasio je da još uvijek ne postoji konkretno definisan prijedlog, ali je ponovio stav Hrvatske o potrebi zaštite prava Hrvata u BiH. Podsjetio je na ranije slučajeve izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH, tvrdeći da se radi o “problemu političke reprezentacije Hrvata”.
– Ono što sasvim sigurno znamo je da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH, da ima jasnu poziciju prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH, rekao je i ponovio da su četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka. To je na neki način zloupotreba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH, jer Hrvati nisu glasali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti. Ali, prije svega, na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koje se trebaju dogovoriti – rekao je Matušić.
– Čak prije par godina bio je skoro blizu dogovor između Bošnjaka i Hrvata u Neumu. Međutim, ono što se tamo dogovorilo, nažalost, nije se implementiralo pa se ponovilo ovo što se ponovilo s izborom Komšića. On je apsolutno nelegitimni predstavnik. Što se tiče Hrvatske, mi tu poziciju jasno branimo u smislu da svim partnerima i u EU i izvan EU jasno govorimo da je riječ o nelegitimnom izboru za člana Predsjedništva jer osoba koja je izabrana je “persona non grata” bila u općinama gdje su Hrvati većina, u općinama i gradovima – istakao je Matušić.
S druge strane, Haris Zahiragić iz SDA kritikovao je prijedlog, ocjenjujući ga kao pokušaj etničkog modeliranja izbornog sistema i upozorio na mogućnost dodatnih podjela u BiH. On je istakao da Hrvati već imaju značajnu institucionalnu zastupljenost u vlasti Federacije BiH i na državnom nivou, te da su izborni procesi kompleksni i uključuju glasove različitih etničkih grupa.
– Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ‘90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno – kazao je Zahiragić.
Zahiragić je također odbacio tvrdnje o “nelegitimnosti” pojedinih izabranih predstavnika, uključujući Željka Komšića, te naglasio da je on izabran u skladu s važećim Ustavom i izbornim pravilima.
– Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji – dodao je Zahiragić.
Večeras se u emisiji Otvoreno na HRT-u desilo čudo. Po prvi put je jedan bošnjački političar bio na visini zadatka na temu “legitimnog predstavljanja”. Tokom gostovanja na HRT-u, Zahiragić je jednom rečenicom zbunio Raspudića, potpuno mu srušivši narativ, u toj mjeri da se ovaj… pic.twitter.com/Nsm2R2JoPq— Senja Mahinić (@MahinicSenja) June 4, 2026
Nino Raspudić iz Hrvatskog sabora ocijenio je da aktuelni ustavni okvir BiH nije u potpunosti funkcionalan, tvrdeći da međunarodna zajednica ima ključnu ulogu u njegovom oblikovanju. On smatra da je problem političke reprezentacije Hrvata “posljedica postojećeg izbornog sistema i intervencija međunarodnih aktera”.
– Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene, od vas, potpuno svejedno, ali je problem što on ne predstavlja Hrvate. Ja 20 godina hrvatskoj javnosti pokušavam malo razjasniti ovu temu. Zahvalan sam DP-u što je ovo pokrenuo, jer je ovo vrlo edukativno. Siguran sam da će hrvatska javnost, gledajući vas pet minuta, više shvatiti o problemima Hrvata danas i s kim imaju posla nego u 20 godina što sam ja objašnjavao od Berijevih amandmana, ustavnog uređenja BiH itd. – rekao je Raspudić.
– Jedina BiH koja postoji je Dejtonska BiH. Ona je išla dobrim putem nakon 1995. godine. Intervencijom međunarodne zajednice, Berijevi i Petrićevi amandmani što se tiče Hrvata, a nisu prošli nikakvu parlamentarnu proceduru i potvrdu – to je narušeno. Stvorena je zla krv između Hrvata i Bošnjaka. Nije toliki problem što su četiri puta nametnuli Komšića, nego što su dva puta formirali vlast, Alijansa i Platforma, bez legitimnih predstavnika Hrvata, dodao je.
Rasprava je dodatno otvorila pitanja odnosa Hrvatske i BiH, te budućnosti izbornog sistema i institucionalnog uređenja, pri čemu su se učesnici složili jedino oko toga da je stabilnost Bosne i Hercegovine važna, ali su ostali podijeljeni oko načina na koji se ona treba postići.
(Vijesti.ba)
