Nedjelja, 22. novembar 2026. Konjic 10,5 °C
IZ MINUTE U MINUTU
17:01Velika pobjeda Sergeja Jakirovića: Hull City srušio drugoplasirani Brighton14:05Poskupljuju notarske usluge u FBiH: Evo koliko će koštati ovjere, ugovori i punomoći13:47Igor Dodik imenovan za mandatara za sastav nove Vlade Republike Srpske13:41Alajbegović se povrijedio protiv Venezije, zamijenjen na poluvremenu10:57Brže do Makarske rivijere: Grade se dionice u Hercegovini, a Hrvatska 2027. kreće s novom cestom prema granici09:53Impresivni snimci iz Hercegovine: Probijen tunel Kvanj, iznad kanjona raste vijadukt dug 330 metara09:47U Hrvatskoj na snazi novi Zakon o kreditima: Banke više ne mogu povećavati minus bez pristanka građana, u BiH drugačija pravila09:31Tragičan kraj potrage u Podgorici: Pronađeno tijelo šestogodišnjeg djeteta koje je upalo u rijeku

Konjic u putopisnom zapisu iz 1658. godine: Svjedočanstvo o nekadašnjoj musafirhani

Piše: Desk
Objavljeno · 2 min čitanja
Konjic u putopisnom zapisu iz 1658. godine: Svjedočanstvo o nekadašnjoj musafirhani
FOTO: Arhiv
Veličina teksta

Francuski putopisac Quiclet, prolazeći kroz Bosnu i Hercegovinu 1658. godine, zabilježio je zanimljive detalje sa svog putovanja, među kojima i opis Konjica i konačišta u kojem je boravio.

Nakon prolaska kroz hercegovačke krajeve, put ga je doveo u Konjic, gdje je prenoćio u besplatnom konačištu – musafirhani, namijenjenoj putnicima i prolaznicima. U svom dnevniku ostavio je detaljan opis ovog objekta, koji pruža vrijedan uvid u tadašnji način putovanja i tradiciju gostoprimstva.

Oglas

Quiclet je musafirhanu opisao kao veliku građevinu nalik natkrivenoj tržnici ili štali, s drvenim stubovima u sredini, za koje su se vezivali konji putnika. Uz jednu stranu nalazila se uzdignuta platforma s manjim odjeljcima, u kojima je domaćin, uz naknadu za drva, ložio vatru kako bi se putnici mogli ugrijati.

Posebno je istakao da se za noćenje, korištenje prostora i smještaj konja nije naplaćivalo ništa, jer je objekat predstavljao zadužbinu imućnih dobrotvora, namijenjenu svim strancima i putnicima koji bi željeli tu prenoćiti.

Oglas

U svom zapisu Quiclet navodi:

Oglas

„Pošto pređosmo više brda i dolova, neka jako natovarena ostancima snijega, stiosmo u Konjic, grad dan i po udaljen od Sarajeva, u kome ima tri vrlo lijepe džamije i odosmo u po sata noći da noćimo u hanu ili karavansaraju, koj je kao koja od naših francuskih pokritih tržnica ili bolje rečeno, kao staja ili velika štala, u kojoj ima drvenih stupova na srijedi, da se privezuju konji prolaznika, a sjedne strane ima unutri vrst podignute podnice, gdje ima od kraja do kraja malih odžačića, u kojima bi handžija ili gospodar mjesta nalagao za naš novac drva, da se ogrijemo,  a ne bi ništa naplaćivao za konak ni za nas ni za konje, jer je to bila zadužbina nekih samilosnih bogataša, da se tu svrate svi stranci ili putnici koji bi htjeli tu stanovati.“

Oglas

Prema historijskim izvorima, postoji mogućnost da je riječ o musafirhani koja je bila zadužbina Karađoz-begova vakufa.

Oglas

Ovaj putopisni zapis predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o Konjicu u 17. stoljeću, ali i o tradiciji vakufa i gostoprimstva, koja je putnicima osiguravala besplatno prenoćište i osnovne uslove za nastavak putovanja.

Historijska napomena

Karađoz-beg je sagradio tri karavansaraja: u Potocima, Čičevu i Konjicu. U njegovoj vakufnami, napisanoj 1570. godine, ovi karavansaraji nazivaju se ribati. Riječ ribat arapskog je porijekla i, prema Warmundu, prvobitno je označavala pograničnu karaulu s posadom, dok je kasnije dobila i značenje karavansaraja. Krajem 19. stoljeća u Konjicu su se nalazili hanovi Mujage Alagića, Ahmeda Bubala i Mušanage Džumhura.

Mali oglasi

Aktuelni oglasi

Imate nešto za prodati, izdati ili tražite radnike? Predajte oglas besplatno →

D
Desk
Redakcija Saznajem.ba - Nezavisni portal grada Konjica
Uočili ste grešku? Prijavite je redakciji Preuzimanje uz link na izvor
Oglas
-->
✕