Nedjelja, 22. novembar 2026. Konjic 11,9 °C
IZ MINUTE U MINUTU
10:57Brže do Makarske rivijere: Grade se dionice u Hercegovini, a Hrvatska 2027. kreće s novom cestom prema granici09:53Impresivni snimci iz Hercegovine: Probijen tunel Kvanj, iznad kanjona raste vijadukt dug 330 metara09:47U Hrvatskoj na snazi novi Zakon o kreditima: Banke više ne mogu povećavati minus bez pristanka građana, u BiH drugačija pravila09:31Tragičan kraj potrage u Podgorici: Pronađeno tijelo šestogodišnjeg djeteta koje je upalo u rijeku09:26BIHAMK upozorava na maglu i odrone: Ograničenja na putu Jablanica–Blidinje, radovi na više dionica prema Mostaru09:23FHMZ upozorava na obilnu kišu i jak vjetar: U Konjicu danas do 9, a u Mostaru do 14 stepeni09:00Konjičanin Adis Muhibić učestvovao na regionalnoj konferenciji o psihološkoj zaštiti policijskih službenika15:33Veliki preokret FK Igman u Bihaću: Konjičani savladali Jedinstvo i skočili na četvrto mjesto na tabeli

U Hrvatskoj na snazi novi Zakon o kreditima: Banke više ne mogu povećavati minus bez pristanka građana, u BiH drugačija pravila

Objavljeno · 3 min čitanja
U Hrvatskoj na snazi novi Zakon o kreditima: Banke više ne mogu povećavati minus bez pristanka građana, u BiH drugačija pravila
FOTO: Ilustracija
Veličina teksta

U Hrvatskoj je 20. novembra stupio na snagu novi Zakon o potrošačkim kreditima, koji donosi značajne promjene u odnosima između banaka i građana. Jedna od najvažnijih novina jeste zabrana jednostranog povećanja dozvoljenog minusa na tekućim računima bez izričitog pristanka klijenta, dok su u Federaciji Bosne i Hercegovine pravila drugačija.

Novi zakon, koji je Hrvatski sabor usvojio 15. jula, uvodi strožija pravila za banke i druge kreditore, s ciljem veće zaštite potrošača i sprečavanja neželjenog zaduživanja.

Oglas

Banke više ne mogu samostalno povećavati minus

Prema novim propisima, banke u Hrvatskoj ne smiju bez izričitog pristanka korisnika odobriti novi ili povećati postojeći dozvoljeni minus na tekućem računu.

Ista zabrana odnosi se na povećanje limita kreditnih kartica, kao i na uvođenje ili povećanje prešutnog prekoračenja.

Oglas

S druge strane, banke i dalje imaju pravo smanjiti ili ukinuti postojeći minus, ali su dužne o tome obavijestiti klijenta najmanje 30 dana unaprijed.

Oglas

U takvim slučajevima banka mora korisniku ponuditi mogućnost da smanjeni ili ukinuti iznos otplati kroz 12 jednakih mjesečnih rata, bez dodatnih troškova i posebnog zahtjeva.

Oglas

Građani dobivaju dodatna prava

Novi hrvatski zakon donosi i niz drugih mjera zaštite korisnika finansijskih usluga.

Oglas

Građani imaju pravo odustati od ugovora o potrošačkom kreditu u roku od 14 dana, dok svi oglasi za kredite moraju sadržavati jasno upozorenje: „Oprez! Zaduživanje nije besplatno.“

Bankama je zabranjeno korištenje podataka s društvenih mreža prilikom procjene kreditne sposobnosti klijenata.

Promijenjena su i pravila o prijevremenoj otplati kredita. Naknada za prijevremenu otplatu potrošačkog kredita može se naplatiti samo ako iznos prijevremeno otplaćen u periodu od 12 mjeseci prelazi 10.000 eura, odnosno približno 19.558 KM.

Za prijevremenu otplatu stambenih kredita takva naknada nije dozvoljena.

Građanima koji imaju poteškoća s otplatom dugovanja bit će omogućeno i besplatno savjetovanje putem Finansijske agencije (Fina).

Pojedine odredbe zakona počet će se primjenjivati naknadno. Pravila za kupovinu na rate kod trgovaca i operatera koji sami finansiraju kupovinu primjenjivat će se od 1. juna 2027. godine, dok će odredbe za kartice s odgođenim plaćanjem ili otplatom na rate početi važiti 1. januara 2028. godine.

Kakva su pravila u Bosni i Hercegovini?

U Federaciji BiH zaštita korisnika finansijskih usluga uređena je Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, čije su izmjene tokom 2026. godine prošle parlamentarnu proceduru.

Vlada FBiH utvrdila je izmjene u januaru, Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio ih je u martu, a Dom naroda u maju.

Prema prijedlogu koji je Vlada FBiH uputila u parlamentarnu proceduru, banka je dužna obavijestiti korisnika o povećanju, smanjenju ili ukidanju dozvoljenog prekoračenja najmanje 30 dana prije stupanja promjene na snagu.

Ukoliko banka smanji ili ukine dozvoljeni minus, korisnik protiv kojeg nije pokrenuta prisilna naplata može zatražiti otplatu tog iznosa u najviše 12 mjesečnih rata.

Za takvu otplatu ne naplaćuju se dodatne naknade, a primjenjuje se kamatna stopa ugovorena za dozvoljeno prekoračenje.

Za banke koje ne ispune obavezu pravovremenog obavještavanja predviđene su novčane kazne od 10.000 do 15.000 KM, dok se odgovorna lica mogu kazniti iznosima od 1.000 do 3.000 KM.

Ključna razlika između Hrvatske i FBiH

Najvažnija razlika odnosi se upravo na saglasnost korisnika prilikom povećanja dozvoljenog minusa.

U Hrvatskoj banka mora dobiti izričit pristanak klijenta prije povećanja minusa, dok prema navedenim izmjenama propisa u FBiH postoji obaveza prethodnog obavještavanja, ali nije izričito propisana obaveza pribavljanja pristanka za povećanje.

Razlika postoji i kod otplate ukinutog ili smanjenog minusa. U Hrvatskoj banka mora ponuditi otplatu na 12 jednakih mjesečnih rata, dok u FBiH korisnik može zatražiti takvu mogućnost.

Novi hrvatski zakon tako donosi dodatne mehanizme zaštite građana od povećanja zaduženosti bez njihovog pristanka, dok se u Federaciji BiH veći naglasak stavlja na obavezu banaka da korisnike unaprijed informišu o promjenama.

vijesti.ba

Mali oglasi

Aktuelni oglasi

Imate nešto za prodati, izdati ili tražite radnike? Predajte oglas besplatno →

RP
Redakcija portala
Redakcija Saznajem.ba - Nezavisni portal grada Konjica
Uočili ste grešku? Prijavite je redakciji Preuzimanje uz link na izvor
Oglas
-->
✕