Iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) saopćili su da je referentni pokazatelj kretanja svjetskih cijena prehrambenih roba porastao je u februaru, čime je prekinut petomjesečni silazni trend.
To znači da su cijene pšenice, većine biljnih ulja i nekoliko vrsta mesa nadmašile pad cijena sira i šećera, navodi se u novom izvještaju koji je danas objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Indeks cijena hrane FAO-a, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe prehrambenih proizvoda kojima se globalno trguje, u februaru je u prosjeku iznosio 125,3 boda. To predstavlja povećanje od 0,9 posto u odnosu na revidirani nivo iz januara, ali je i dalje 1,0 posto niže nego prije godinu dana.
Rast indeksa prvenstveno je potaknut višim cijenama žitarica, posebno pšenice, koje su porasle zbog nepovoljnih vremenskih uslova u dijelovima Evrope i Sjedinjenih Američkih Država te poremećaja u logistici u Ruskoj Federaciji i širem crnomorskom regionu – važnom izvoznom području za snabdijevanje tržišta Evrope, uključujući jugoistočnu Evropu. Istovremeno su međunarodne cijene krupnih žitarica (poput kukuruza, ječma i sirka) blago porasle, dok je indeks cijena riže FAO-a povećan za 0,4 posto zahvaljujući stabilnoj potražnji za sortama basmati i japonica.
Indeks cijena biljnih ulja porastao je za 3,3 posto i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine. Indeks cijena mesa FAO-a povećan je za 0,8 posto, pri čemu su cijene ovčijeg i goveđeg mesa porasle uslijed snažne međunarodne potražnje, dok su cijene svinjskog i pilećeg mesa blago povećane.
Nasuprot tome, indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 1,2 posto, uglavnom zbog nižih cijena sira, dok je indeks cijena šećera smanjen za 4,1 posto u odnosu na januar i čak 27,3 posto u odnosu na februar 2025. godine, uslijed očekivanja obilnih globalnih zaliha.
U najnovijem izvještaju, FAO također procjenjuje da bi globalna proizvodnja pšenice u 2026. godini mogla biti smanjena za oko 3 posto, na približno 810 miliona tona, jer niže cijene ove žitarice smanjuju interes poljoprivrednika za sjetvu u nekim velikim proizvođačkim regijama, uključujući Evropsku uniju, Rusku Federaciju i Sjedinjene Američke Države.
U isto vrijeme, izgledi za proizvodnju ostaju povoljni u nekim velikim zemljama proizvođačima poput Indije, Pakistana i Kine.
Prema najnovijem pregledu ponude i potražnje, globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini procjenjuje se na rekordnih 3 029 miliona tona (+5,6 posto u odnosu na 2024. godinu). Svjetska potrošnja u sezoni 2025/26 trebala bi dostići 2 943 miliona tona, dok bi zalihe mogle porasti na 940,5 miliona tona, uz odnos zaliha i potrošnje od 31,9 posto.
Istovremeno, svjetska trgovina žitaricama u marketinškoj godini 2025/26 (jul–jun) procjenjuje se na 501,7 miliona tona, što je 3,5 posto više nego u prethodnoj godini. Poljoprivredno-tržišni informacioni sistem (AMIS), koji djeluje u okviru FAO-a, također je objavio mjesečni Market Monitor, s posebnim osvrtom na globalne trendove u proizvodnji pšenice.
U izvještaju se upozorava da eskalacija sukoba na Bliskom istoku može dovesti do rasta cijena energije i gnojiva, što bi povećalo troškove proizvodnje i transporta za poljoprivrednike širom svijeta.
(klix.ba)
