Današnje zasjedanje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH obilježile su oštre tenzije i blokada rada nakon što je predsjedavajući Dragan Čović odbio zahtjeve za izmjenu dnevnog reda, što je rezultiralo zvaničnim zahtjevom za njegovu smjenu. Čović je, međutim, odbacio ovaj zahtjev, smatrajući da nema nikakvu obavezu da o sopstvenom razrješenju otvori glasanje.
Sukob oko dnevnog reda
Politička rasprava je eskalirala odmah na samom početku kada je delegat Džemal Smajić zatražio da se po hitnom postupku, kao prva tačka, razmatra Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije. Ubrzo nakon toga, Dženan Đonlagić je uputio sličnu inicijativu, zahtijevajući da se na dnevni red uvrsti pet izvještaja Centralne izborne komisije (CIK).
Predsjedavajući Čović je ekspresno odbio ove prijedloge, obrazlažući da spomenuti zakon formalno-pravno nije spreman za proceduru te podsjećajući da je parlament ranije već odbacio hitni postupak. Iako su ga kolege optužile za direktno kršenje Poslovnika o radu, Čović je ostao pri stavu da ne postoji obaveza prema kojoj mora odluku o dopunama prepustiti glasanju svih delegata. Umjesto izjašnjavanja o novim tačkama, sjednica je nastavljena prema ranije utvrđenom planu.
Optužbe za blokadu institucija
Ovakav potez izazvao je oštru reakciju Šefika Džaferovića, koji je odmah zatražio pauzu. Džaferović je kritikovao rad Doma naroda, istakavši da je ova institucija funkcionisala isključivo tokom mandata Kemala Ademovića, dok su periodi rukovođenja Dragana Čovića i Nikole Špirića bili obilježeni političkim blokadama.
Zahtjev za smjenu i propast glasanja
Tokom pauze, grupa od osam delegata je formalno potpisala i predala zahtjev za razrješenje Dragana Čovića s funkcije predsjedavajućeg, tražeći da to postane prioritetna tačka sjednice. Čović je i ovaj korak ignorisao, poručivši Džaferoviću kako je riječ “samo o konstataciji njihovog Kluba”, još jednom pokazujući da zahtjev većine za njega nema obavezujući karakter.
Iako je rukovodstvo pokušalo privesti sjednicu kraju, uslijedio je tihi bojkot. Delegati su odbili podržati predložene materijale, zbog čega su brojne tačke i izvještaji iz proteklih godina redom oboreni tokom glasanja.
Prema dostupnim informacijama, inicijativa za smjenu naišla je na podršku većine prisutnih delegata, međutim sjednica je prekinuta prije nego što je omogućeno izjašnjavanje, jer se o spornoj tački nije ni glasalo.
Tokom sjednice uslijedile su proceduralne rasprave i politička prepucavanja, nakon čega je rad Doma faktički zaustavljen. Time je onemogućeno da se prijedlog formalno stavi na glasanje, što je izazvalo dodatne reakcije dijela delegata koji su tražili da se poštuje poslovnik i omogući odlučivanje.
Ovakav razvoj događaja još jednom je otvorio pitanje funkcionisanja Doma naroda i odnosa snaga unutar Kolegija, gdje ključne odluke često zavise od proceduralnih poteza i tumačenja pravila rada.
Za sada nema zvanične odluke o eventualnom ponovnom zakazivanju tačke dnevnog reda koja se odnosi na smjenu.
